hrcak mascot   Srce   HID

Izlaganje sa skupa

Stupnjevita crkvenost današnjeg kršćanina: realnost i opasnost

Josip BALOBAN ; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (7 MB) str. 403-422 preuzimanja: 455* citiraj
APA 6th Edition
BALOBAN, J. (1996). Stupnjevita crkvenost današnjeg kršćanina: realnost i opasnost. Bogoslovska smotra, 66 (2-3), 403-422. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/32469
MLA 8th Edition
BALOBAN, Josip. "Stupnjevita crkvenost današnjeg kršćanina: realnost i opasnost." Bogoslovska smotra, vol. 66, br. 2-3, 1996, str. 403-422. https://hrcak.srce.hr/32469. Citirano 30.10.2020.
Chicago 17th Edition
BALOBAN, Josip. "Stupnjevita crkvenost današnjeg kršćanina: realnost i opasnost." Bogoslovska smotra 66, br. 2-3 (1996): 403-422. https://hrcak.srce.hr/32469
Harvard
BALOBAN, J. (1996). 'Stupnjevita crkvenost današnjeg kršćanina: realnost i opasnost', Bogoslovska smotra, 66(2-3), str. 403-422. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/32469 (Datum pristupa: 30.10.2020.)
Vancouver
BALOBAN J. Stupnjevita crkvenost današnjeg kršćanina: realnost i opasnost. Bogoslovska smotra [Internet]. 1996 [pristupljeno 30.10.2020.];66(2-3):403-422. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/32469
IEEE
J. BALOBAN, "Stupnjevita crkvenost današnjeg kršćanina: realnost i opasnost", Bogoslovska smotra, vol.66, br. 2-3, str. 403-422, 1996. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/32469. [Citirano: 30.10.2020.]

Sažetak
Kršćanin u Hrvatskoj mora se promatrati u cjelokupnom europskom kontekstu, jer je on dio toga duhovno-povijesnog konteksta. U svim crkvama Europe uočljive su globalne i zajedničke značajke stupnjevite crkvenosti, dakako s različitim intenzitetom. Stupnjevita crkvenost očituje se: u prihvaćanju istina vjere, u sudjelovanju u kultnom-euharistijskom i molitvenom životu crkve, u parcijalnoj identifikaciji s moralno-etičnim načelima Crkve te u stupnjevitom i distanciranom življenju vjere i crkvenosti u društvu. U Europi se ne može govoriti o rasprostranjenom ateizmu (zapadnoeuropski prosjek ateista je 5 posto), već o raširenoj indiferentnosti svih vrsta i o velikoj distanciranosti unutar vlastite crkvenosti.
Dijelom europski trendovima dijelom polastoljetno ateističko ideološko ozračje pridonijeli su tome da se i u Hrvatskoj nezaustavljivo širi »subjektivizacija vjere.« Poslije 1945. godine u Hrvatskoj jedan dio kršćana zamrzava svoju ckrvenost privremeno ili trajno. Dolazi do svojevrsne erozije crkvenosti izvana i iznutra. Dio kršćana ostaje u Crkvi »tijelom«, a ne i »srcem«. Poslije demokratskih izbora u Hrvatskoj 1990. godine događa se pojačano zanimanje za Crkvu. Ipak, kod najvećeg dijela kršćana crkvenost ostaje na razini iz djetinjstva ili na stupnju stečenom do petnaeste godine života. Kod jednog dijela kršćana uočava se vrlo nizak stupanj u moralno-etičnoj dimenziji crkvenosti na osobnoj, na obiteljskoj i na društvenoj razini. Opasnosti za ckrvenost u Hrvatskoj jesu: privatno kršćanstvo i kršćanstvo po izboru; liberalno poimanje svijeta, čovjeka i slobode; mediji i njihov utjecaj, vjernička indiferentnost, vjerničko neznanje, nedovoljna eklezijalnost župnih i vjerničkih zajednica; nedovoljno poznavanje II. vatikanskog sabora.

Ključne riječi
kršćanstvo (tradicionalno, folklorno, autentično); kršćanin; crkvenost (stupnjevita i distancirana); pripadnost Crkvi; dimenzije crkvenosti: vjerske istine; kultna i moralno-etična dimenzija; identifikacija sa Crkvom

Hrčak ID: 32469

URI
https://hrcak.srce.hr/32469

[njemački]

Posjeta: 782 *