Stručni rad
Zadružno zakonodavstvo u Hrvatskoj: razvoj i problemi legislative poljoprivrednog zadrugarstva
Anton Matijašević
; Hrvatski poljoprivredni zadružni savez, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Autor analizira zakone koji su regulirali osnutak, djelatnost i ustroj
zadruga, poglavito poljoprivrednih na području Hrvatske. Analiza
obuhvaća sve zakone, od prvoga što je donesen 1873. godine, Trgovačkoga zakona iz 1875., preko zakona Kraljevine Jugoslavije
i zakona koji su bili doneseni u razdoblju od 1945. do 1990., do
Zakona o zadrugama Republike Hrvatske iz 1995. s njegovim izmjenama i dopunama 2002. godine. Analiza je pokazala veliku
sličnost zakona iz doba Austro-Ugarske Monarhije i Zakona o
zadrugama Republike Hrvatske iz 1995., što proizlazi iz slične agrarne strukture u Europi, odnosno da glavni organizacijski oblik
poljoprivredne proizvodnje nakon ukidanja kmetstva i pojave tržišne
privrede u zapadnoj, srednjoj, južnoj i istočnoj Europi čini seljačko
obiteljsko gospodarstvo u kojem se poljoprivredom, seljačkim obrtima i srodnim djelatnostima na vlastitom posjedu, u pravilu,
bave članovi obitelji. Različiti su zakonodavci zadrugu definirali
gotovo istovjetno, kao dobrovoljno društvo ili poduzeće u kojemu
članovi prema načelu uzajamne pomoći razvijaju i promiču
vlastito gospodarstvo. Čovjek i njegov interes su na prvome mjestu.
Zadruga nije društvo kapitala, već društvo osoba koje na demokratskim načelima upravljaju zadružnim poslovima i imovinom.
Analiza propisa iz socijalističkog razdoblja 1945.-1990. godine, pokazuje da je zadruga bila instrument u službi državnih interesa, a
ne interesa svojih članova - zadrugara. To je razvidno iz normiranih
ciljeva među kojima je glavni bio podržavljenje (isprva) odnosno
podruštvljavanje poljoprivrede (nakon sloma koncepcije i kampanje
kolektivizacije 1953.). Međutim, poslije 1974., i reforme, zadruge su
postale važan gospodarski subjekt. S osobitom pozornošću autor je
analizirao Zakon o zadrugama Republike Hrvatske koji je na snazi,
te iznio prijedlog izmjena i dopuna u budućemu zadružnom zakononodavstvu. Cilj Zakona iz 1995. bio je očuvati zadruge. Iako
je to uspjelo, vlasnici su zadruga uglavnom postali radnici zadruga, osim izuzetaka gdje su u većini seljaci.
Kako bi zadruge u Hrvatskoj stekle konkurentsku sposobnost, novim zadružnim zakonodavstvom i drugim mjerama gospodarske politike
valja kvalitetnije poticati zadružne organiziranje poljoprivrednika.
Ključne riječi
poljoprivredna zadruga; zadruga; zadružni zakoni; članovi zadruga; gospodarstvo; poljoprivreda
Hrčak ID:
32877
URI
Datum izdavanja:
4.2.2009.
Posjeta: 3.573 *