hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Utjecaj roka košnje travno-djetelinske smjese na kemijski sastav i kvalitetu fermentacije silaže

Mladen Knežević ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Marina Vranić
Goran Perčulija
Ivana Matić
Marija Teskera

Puni tekst: hrvatski, pdf (234 KB) str. 49-55 preuzimanja: 972* citiraj
APA 6th Edition
Knežević, M., Vranić, M., Perčulija, G., Matić, I. i Teskera, M. (2009). Utjecaj roka košnje travno-djetelinske smjese na kemijski sastav i kvalitetu fermentacije silaže. Mljekarstvo, 59 (1), 49-55. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/32959
MLA 8th Edition
Knežević, Mladen, et al. "Utjecaj roka košnje travno-djetelinske smjese na kemijski sastav i kvalitetu fermentacije silaže." Mljekarstvo, vol. 59, br. 1, 2009, str. 49-55. https://hrcak.srce.hr/32959. Citirano 27.11.2021.
Chicago 17th Edition
Knežević, Mladen, Marina Vranić, Goran Perčulija, Ivana Matić i Marija Teskera. "Utjecaj roka košnje travno-djetelinske smjese na kemijski sastav i kvalitetu fermentacije silaže." Mljekarstvo 59, br. 1 (2009): 49-55. https://hrcak.srce.hr/32959
Harvard
Knežević, M., et al. (2009). 'Utjecaj roka košnje travno-djetelinske smjese na kemijski sastav i kvalitetu fermentacije silaže', Mljekarstvo, 59(1), str. 49-55. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/32959 (Datum pristupa: 27.11.2021.)
Vancouver
Knežević M, Vranić M, Perčulija G, Matić I, Teskera M. Utjecaj roka košnje travno-djetelinske smjese na kemijski sastav i kvalitetu fermentacije silaže. Mljekarstvo [Internet]. 2009 [pristupljeno 27.11.2021.];59(1):49-55. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/32959
IEEE
M. Knežević, M. Vranić, G. Perčulija, I. Matić i M. Teskera, "Utjecaj roka košnje travno-djetelinske smjese na kemijski sastav i kvalitetu fermentacije silaže", Mljekarstvo, vol.59, br. 1, str. 49-55, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/32959. [Citirano: 27.11.2021.]

Sažetak
Cilj ovih istraživanja bio je utvrditi promjene kemijskog sastava i kvalitete fermentacije silaža travno-djetelinskih smjesa (TDS) košenih u različitim stadijima fenološke zrelosti. TDS je spremljena u tri različite faze fenološkog razvoja klupčaste oštrice (Dactylis glomerata L.) kao dominantne trave u tratini: kasno vlatanje (TS1), metličanje (TS2) i cvatnja (TS3). Klasičnim kemijskim metodama analizirano je po 16 uzoraka travne silaže svakog roka košnje travne mase. Udio suhe tvari (ST) TS1, TS2 i TS3 iznosio je 396, 408 i 463 g kg-1 svježeg uzorka, respektivno, a sirovih proteina (SP) 119,6; 98, i 90,3 g kg-1 ST respektivno. Odgađanjem roka košnje TDS za proizvodnju silaže statistički značajno (P<0,001) povećao se udio ST u TS3, kao i organske tvari (P<0,001), neutralnih detergent vlakana (NDF) (P<0,05) i kiselih detergent vlakana (ADF) (P<0,001) u odnosu na TS1. Silaža ranog roka košnje sadržavala je više sirovih proteina (P<0,001) u odnosu na silažu srednjeg i kasnog roka košnje. Kvaliteta fermentacije s obzirom na pH-vrijednost TS1, TS2 i TS3 (4,4; 5,2 i 4,7 respektivno), udio mliječne i octene kiseline, te potpuni izostanak maslačne kiseline ide u prilog dobroj fermentaciji ispitivanih silaža. Rok košnje nije utjecao na kvalitetu fermentacije travne mase. Zaključeno je da rok košnje TDS značajno utječe na kemijski sastav silaže. Shodno tome, za proizvodnju silaže visoke kvalitete s obzirom na kemijski sastav, masu TDS-a potrebno je kositi u ranijoj fazi fenološke zrelosti tratine.

Ključne riječi
silaža travno-djetelinske smjese (TDS); fenološka zrelost tratine; kemijski sastav; kvaliteta fermentacije

Hrčak ID: 32959

URI
https://hrcak.srce.hr/32959

[engleski]

Posjeta: 1.697 *