hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

TEORIJE RASTA, KONKURENTNA PREDNOST ZEMALJA I GOSPODARSKA POLITIKA

Luka Brkić ; Fakultet političkih znanosti, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (7 MB) str. 107-120 preuzimanja: 4.400* citiraj
APA 6th Edition
Brkić, L. (1994). TEORIJE RASTA, KONKURENTNA PREDNOST ZEMALJA I GOSPODARSKA POLITIKA. Društvena istraživanja, 3 (1 (9)), 107-120. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/33070
MLA 8th Edition
Brkić, Luka. "TEORIJE RASTA, KONKURENTNA PREDNOST ZEMALJA I GOSPODARSKA POLITIKA." Društvena istraživanja, vol. 3, br. 1 (9), 1994, str. 107-120. https://hrcak.srce.hr/33070. Citirano 14.05.2021.
Chicago 17th Edition
Brkić, Luka. "TEORIJE RASTA, KONKURENTNA PREDNOST ZEMALJA I GOSPODARSKA POLITIKA." Društvena istraživanja 3, br. 1 (9) (1994): 107-120. https://hrcak.srce.hr/33070
Harvard
Brkić, L. (1994). 'TEORIJE RASTA, KONKURENTNA PREDNOST ZEMALJA I GOSPODARSKA POLITIKA', Društvena istraživanja, 3(1 (9)), str. 107-120. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/33070 (Datum pristupa: 14.05.2021.)
Vancouver
Brkić L. TEORIJE RASTA, KONKURENTNA PREDNOST ZEMALJA I GOSPODARSKA POLITIKA. Društvena istraživanja [Internet]. 1994 [pristupljeno 14.05.2021.];3(1 (9)):107-120. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/33070
IEEE
L. Brkić, "TEORIJE RASTA, KONKURENTNA PREDNOST ZEMALJA I GOSPODARSKA POLITIKA", Društvena istraživanja, vol.3, br. 1 (9), str. 107-120, 1994. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/33070. [Citirano: 14.05.2021.]

Sažetak
U članku se razmatraju doprinosi teoriji ekonomskog rasta,
počevši od standardnog Harrod-Domarovog modela,
neoklasičnog modela R. Solowa i modela rasta nove kembričke
škole. Predmet razmatranja su zatim suvremeni trendovi u teoriji
rasta što su usmjereni na razvijanje dinamičkih modela. Dinamički
modeli uzimaju u obzir makroekonomske agregate kao što su
stope inflacije, ponude novca i vladinog trošenja. Posebna
pozornost je, zatim, posvećena pristupu zasnovanom na teoriji
racionalnih očekivanja te pristupu koji uzima u obzir djelovanje
tehnološkog napretka u međunarodnim okvirima. U drugom dijelu
članka razmatraju se čimbenici što utječu na konkurentnu poziciju
nacionalnih privreda. Presudnim se ocjenjuju: sposobnost poduzeća
za inovacije, raspoloživost kvalitetnih proizvodnih faktora -
kao što su kvalificirana radna snaga i infrastruktura, stupanj
razvijenosti konkurencije na domaćem tržištu, kulturni čimbenici
što zahtijevaju intenzivno korištenje znanja. Veličina domaćeg
tržišta nije pritom presudna.

Hrčak ID: 33070

URI
https://hrcak.srce.hr/33070

[engleski] [njemački]

Posjeta: 5.260 *