hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

SUVREMENI RATOVI U DALMATINSKOJ KNJIŽEVNOJ KULTURI 17. I 18. STOLJEĆA

Davor Dukić ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: engleski, pdf (262 KB) str. 129-157 preuzimanja: 951* citiraj
APA 6th Edition
Dukić, D. (2003). CONTEMPORARY WARS IN THE DALMATIAN LITERARY CULTURE OF THE 17TH AND 18TH CENTURIES. Narodna umjetnost, 40 (1), 129-157. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/33095
MLA 8th Edition
Dukić, Davor. "CONTEMPORARY WARS IN THE DALMATIAN LITERARY CULTURE OF THE 17TH AND 18TH CENTURIES." Narodna umjetnost, vol. 40, br. 1, 2003, str. 129-157. https://hrcak.srce.hr/33095. Citirano 17.09.2021.
Chicago 17th Edition
Dukić, Davor. "CONTEMPORARY WARS IN THE DALMATIAN LITERARY CULTURE OF THE 17TH AND 18TH CENTURIES." Narodna umjetnost 40, br. 1 (2003): 129-157. https://hrcak.srce.hr/33095
Harvard
Dukić, D. (2003). 'CONTEMPORARY WARS IN THE DALMATIAN LITERARY CULTURE OF THE 17TH AND 18TH CENTURIES', Narodna umjetnost, 40(1), str. 129-157. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/33095 (Datum pristupa: 17.09.2021.)
Vancouver
Dukić D. CONTEMPORARY WARS IN THE DALMATIAN LITERARY CULTURE OF THE 17TH AND 18TH CENTURIES. Narodna umjetnost [Internet]. 2003 [pristupljeno 17.09.2021.];40(1):129-157. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/33095
IEEE
D. Dukić, "CONTEMPORARY WARS IN THE DALMATIAN LITERARY CULTURE OF THE 17TH AND 18TH CENTURIES", Narodna umjetnost, vol.40, br. 1, str. 129-157, 2003. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/33095. [Citirano: 17.09.2021.]

Sažetak
Polazeći od kulturološke dihotomije ruralna kopnena (morlačka) / gradska priobalna
(romansko-slavenska) Dalmacija autor istražuje sličnosti i razlike u prikazu suvremenih
mletačko-turskih ratova u djelima dalmatinskih pisaca 17. i 18. st. Analizirani korpus
čine: ljetopisi makarskih franjevaca (P. Šilobadović, N. Gojak, P. Antulović), djela F.
Divnića, J. Kavanjina, F. Grabovca i A. Kačića Miošića, te objavljeni arhivski izvori.
Analiza je usredotočena na: mehanizme objašnjenja i kontekstualizacije ratova u
Dalmaciji, ocjene pogranične ratne strategije (pljačke i zarobljavanje ljudi) i ratnih običaja
(megdani, odsijecanje glava neprijatelja), predodžbu neprijatelja i unutarkršćanske podjele
(konfesionalne, društvene i sl.).
F. Divnić je napisao opsežnu i historiografski ambicioznu kroniku važnijih
događaja Kandijskoga rata u Dalmaciji, u kontekstu mletačke politike i ukupnih ratnih zbivanja. Divnić, pripadnik komunalnog dalmatinskog svijeta, ne poklanja previše
pozornosti pograničnom ratovanju i njegovim glavnim protagonistima, Morlacima. U
njegovu djelu izostaju postupci negativnog vrednovanja Drugih: Turaka, Morlaka i
pravoslavaca. Isto vrijedi i za ljetopis P. Šilobadovića namijenjen samostanskom
"internom čitanju". On, međutim, heroizira pogranično robljenje (otimanje stoke,
zarobljavanje ljudi), a vizuru sužuje samo na lokalne događaje. Šilobadovićevi nastavljači,
N. Gojak i P. Antulović, iskazuju oštar stav prema lokalnoj hajdučiji koja se sadržajno ne
razlikuje od pograničnog ratovanja. Njihova vizura nije lokalno skučena (zanimanje za
susjedne i udaljenije europske prostore), a granica "dviju Dalmacija" nije posebno
istaknuta. J. Kavanjin, još jedan predstavnik priobalne urbane Dalmacije, u golemom,
sadržajno raznolikom djelu, Povijesti vanđelskoj, razmjerno malo prostora posvećuje
suvremenim mletačko-turskim ratovima u Dalmaciji. Njegov je odnos prema
vlaškom/morlačkom svijetu ambivalentan: s jedne strane kritičke opservacije nalik onima
predstavnika mletačke vlasti u Dalmaciji, s druge protonacionalni osjećaj slavenskog
zajedništva i osuda mletačke politike prema Slavenima na istočnoj obali Jadrana.
Kavanjinovo političko polazište ipak je ideja svetoga rata protiv Osmanlija. Isto vrijedi i
za franjevačkog pisca Filipa Grabovca. U svjetovno-povijesnim dijelovima njegova Cvita
razgovora tematiziraju se i suvremeni ratovi u Dalmaciji. Njegova je vizura u velikoj mjeri
sužena na događaje u kopnenom prostoru, uz slavljenje pograničnog ratovanja.
Aksiologija Cvita razgovora proizlazi iz radikalno netolerantnog pograničnog mentaliteta
s naglašenim sotoniziranjem Drugih: muslimana, pravoslavaca, žena, pa i samih susjeda
(Sinjana). Andrija Kačić Miošić u aksiološkom je pogledu Grabovčeva suprotnost; njegov
je protuturski stav ublažen ideologemima junaštva i slavenskog zajedništva, iz čega slijedi
slavljenje i muslimanskih junaka, te izrazito tolerantan stav prema pravoslavcima.
Heroizacija pograničnog ratovanja dobila je u Razgovoru ugodnom svoj klasičan poetski
oblik (motivi junačkih megdana i odsijecanja turskih glava).
Arhivski izvori (izvještaji mletačkih činovnika u Dalmaciji) upućuju na duboku
civilizacijsku granicu koja dijeli romanski i morlački svijet. Stavovi mletačkih vlasti
prema Morlacima nisu jedinstveni i ovise o trenutačnim interesima. Prezir prema
pograničnom robljenju i zabrana megdana miješaju se s poticanjem pljačke i paleža na
"turskoj zemlji", pravnom regulacijom trgovine ratnim zarobljenicima i nagrađivanjem
morlačkih boraca za odsječene turske glave. Nasuprot isticanju nediscipliniranosti,
sumnjičavosti, kolebljivosti i lopovskog instinkta morlačkih boraca stoje pohvale
njihovoj hrabrosti i izdržljivosti u najtežim ratnim uvjetima.

Ključne riječi
hrvatska književnost 17. i 18. stoljeća; rat; Drugi; granica; Morlaci; Mlečani; Dalmacija

Hrčak ID: 33095

URI
https://hrcak.srce.hr/33095

[engleski]

Posjeta: 1.632 *