hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

IZMEĐU ETNOMUZIKOLOŠKIH I DRUŠTVENIH KANONA: POVIJESNI IZVORI O SVIRAČICAMA NARODNIH GLAZBALA U HRVATSKOJ

Naila Ceribašić   ORCID icon orcid.org/0000-0003-3578-8515 ; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: engleski, pdf (183 KB) str. 21-40 preuzimanja: 842* citiraj
APA 6th Edition
Ceribašić, N. (2001). IN BETWEEN ETHNOMUSICOLOGICAL AND SOCIAL CANONS: HISTORICAL SOURCES ON WOMEN PLAYERS OF FOLK MUSIC INSTRUMENTS IN CROATIA. Narodna umjetnost, 38 (1), 21-40. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/33360
MLA 8th Edition
Ceribašić, Naila. "IN BETWEEN ETHNOMUSICOLOGICAL AND SOCIAL CANONS: HISTORICAL SOURCES ON WOMEN PLAYERS OF FOLK MUSIC INSTRUMENTS IN CROATIA." Narodna umjetnost, vol. 38, br. 1, 2001, str. 21-40. https://hrcak.srce.hr/33360. Citirano 28.09.2021.
Chicago 17th Edition
Ceribašić, Naila. "IN BETWEEN ETHNOMUSICOLOGICAL AND SOCIAL CANONS: HISTORICAL SOURCES ON WOMEN PLAYERS OF FOLK MUSIC INSTRUMENTS IN CROATIA." Narodna umjetnost 38, br. 1 (2001): 21-40. https://hrcak.srce.hr/33360
Harvard
Ceribašić, N. (2001). 'IN BETWEEN ETHNOMUSICOLOGICAL AND SOCIAL CANONS: HISTORICAL SOURCES ON WOMEN PLAYERS OF FOLK MUSIC INSTRUMENTS IN CROATIA', Narodna umjetnost, 38(1), str. 21-40. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/33360 (Datum pristupa: 28.09.2021.)
Vancouver
Ceribašić N. IN BETWEEN ETHNOMUSICOLOGICAL AND SOCIAL CANONS: HISTORICAL SOURCES ON WOMEN PLAYERS OF FOLK MUSIC INSTRUMENTS IN CROATIA. Narodna umjetnost [Internet]. 2001 [pristupljeno 28.09.2021.];38(1):21-40. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/33360
IEEE
N. Ceribašić, "IN BETWEEN ETHNOMUSICOLOGICAL AND SOCIAL CANONS: HISTORICAL SOURCES ON WOMEN PLAYERS OF FOLK MUSIC INSTRUMENTS IN CROATIA", Narodna umjetnost, vol.38, br. 1, str. 21-40, 2001. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/33360. [Citirano: 28.09.2021.]

Sažetak
Osnovni je poticaj za ovo istraživanje bilo široko rasprostranjeno uvjerenje da žene ne
sviraju narodna glazbala, a pogotovo da ih nisu svirale u prošlosti. Pokazalo se da obje
sastavnice ove teze ne stoje te da ne/vidljivost sviračica ovisi o (etno)muzikološkim i
društvenim kanonima. U okviru etnomuzikologije, njihova je nevidljivost uvjetovana
etnomuzikološkim ograničavanjem na narodnu glazbu, njezine produkte i njezine
najreprezentativnije predstavnike. No, (etno)muzikološki su kanoni dio društvenih
kanona, pa se stoga ne radi o tome da ih se jednostavno odbaci. I današnje sviračice —
— iako u shvaćanju vlastita glazbenog i rodnog puta mogu naglašavati fluidnost,
promjenljivost i performativnost rodnih identiteta — na neki način moraju pregovarati s
istodobno podupirućim i ograničavajućim kanonima baštinjenima iz prošlosti.
Položaj članice obitelji i položaj sudionice u nacionalnointegracijskim i
modernizacijskim procesima temeljne su pozicije koje su u drugoj polovici 19. i prvoj
polovici 20. stoljeća u Hrvatskoj omogućavale ženama da njihovo glazbeništvo pretegne
nad njihovim rodom. To su ujedno iste pozicije koje sviračice dijele sa sviračima. Preostale
su se ženske pozicije temeljile upravo na nekima od stereotipa o ženskom rodu (od
sviračice kao pripadnice tzv. ljepšega spola do sviračice kao bestidnice te naličje
stereotipne žene u sviračici kao muškarači) ili se pak radilo o pozicijama (samo)negiranja
ozbiljnog glazbeništva (sviračica kao zamjena za odsutnog svirača i sviračica priručnih i
zamjenskih glazbala).

Ključne riječi
narodna glazba; glazbenice; povijest; Hrvatska

Hrčak ID: 33360

URI
https://hrcak.srce.hr/33360

[engleski]

Posjeta: 1.302 *