Izvorni znanstveni članak
IZMEĐU ETNOMUZIKOLOŠKIH I DRUŠTVENIH KANONA: POVIJESNI IZVORI O SVIRAČICAMA NARODNIH GLAZBALA U HRVATSKOJ
Naila Ceribašić
orcid.org/0000-0003-3578-8515
; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Osnovni je poticaj za ovo istraživanje bilo široko rasprostranjeno uvjerenje da žene ne
sviraju narodna glazbala, a pogotovo da ih nisu svirale u prošlosti. Pokazalo se da obje
sastavnice ove teze ne stoje te da ne/vidljivost sviračica ovisi o (etno)muzikološkim i
društvenim kanonima. U okviru etnomuzikologije, njihova je nevidljivost uvjetovana
etnomuzikološkim ograničavanjem na narodnu glazbu, njezine produkte i njezine
najreprezentativnije predstavnike. No, (etno)muzikološki su kanoni dio društvenih
kanona, pa se stoga ne radi o tome da ih se jednostavno odbaci. I današnje sviračice —
— iako u shvaćanju vlastita glazbenog i rodnog puta mogu naglašavati fluidnost,
promjenljivost i performativnost rodnih identiteta — na neki način moraju pregovarati s
istodobno podupirućim i ograničavajućim kanonima baštinjenima iz prošlosti.
Položaj članice obitelji i položaj sudionice u nacionalnointegracijskim i
modernizacijskim procesima temeljne su pozicije koje su u drugoj polovici 19. i prvoj
polovici 20. stoljeća u Hrvatskoj omogućavale ženama da njihovo glazbeništvo pretegne
nad njihovim rodom. To su ujedno iste pozicije koje sviračice dijele sa sviračima. Preostale
su se ženske pozicije temeljile upravo na nekima od stereotipa o ženskom rodu (od
sviračice kao pripadnice tzv. ljepšega spola do sviračice kao bestidnice te naličje
stereotipne žene u sviračici kao muškarači) ili se pak radilo o pozicijama (samo)negiranja
ozbiljnog glazbeništva (sviračica kao zamjena za odsutnog svirača i sviračica priručnih i
zamjenskih glazbala).
Ključne riječi
narodna glazba; glazbenice; povijest; Hrvatska
Hrčak ID:
33360
URI
Datum izdavanja:
4.6.2001.
Posjeta: 1.864 *