Izvorni znanstveni članak
UTJECAJ HRVATSKE MEDITERANSKE ZONE NA NARODNU POEZIJU U BELOJ KRAJINI
Marko Treseglav
; Institute of Ethnomusicology - ZRC SAZU, Ljubljana, Slovenija
Sažetak
Slovenski etnolog Vilko Novak etnološki je podijelio prostor Slovenije na sredozemno,
alpsko, srednjoslovensko i panonsko područje. Prema toj razdiobi Bela krajina pripada
panonskom etnološkom području, iako se u narodnoj duhovnoj kulturi te pokrajine
prepleću srednjoslovenski, dinarski i mediteranski elementi. Mediteranski su utjecaji
najslabiji. Kulturna heterogenost Bele krajine zemljopisno je i povijesno uvjetovana. Do
ovoga stoljeća pokrajina je bila djelomično odvojena od ostale Slovenije, ali otvorena
prema nizinskom svijetu karlovačke okolice u Hrvatskoj, što je znatno utjecalo na
sveukupni život Belokranjaca i na njihovu narodnu kulturu. Dodiri s hrvatskom i dijelom
srpskom kulturom pojačani su u 16. i 17. stoljeću, kada se u Belu krajinu počinju
naseljavati južnoslavenski prebjezi koji su se pred Turcima iseljavali ponajviše iz područja
Like, Dalmacije i Bosne. Manje skupine, posebice hrvatskih prebjega, postupno su se
asimilirale u slovensko okružje, dok je manja skupina pravoslavnih prebjega očuvala
svoju kulturu do današnjih dana. Tako su hrvatski i srpski doseljenici utjecali na slovensku
narodnu kulturu Bele krajine.
Autor predstavlja mediteranizme u sloveniziranim i u novijim hrvatskim i srpskim
pjesmama Bele krajine, u njihovoj tematici, jeziku, stilskom i glazbenom izričaju.
Posebice upozorava na one teme u narodnim pjesmama koje je moguće pratiti na hrvatskom
mediteranskom prostoru. U analizi jezika naglašava elemente čakavštine u belokranjskim
pjesmama s obzirom da je upravo čakavština jedno od glavnih obilježja hrvatskog
Sredozemlja. Pritom nije uvijek jasno radi li se o neposrednim mediteranskim utjecajima,
jer se stara i nova čakavština upotrebljavala i na karlovačkom području, a koje je utjecalo
na kulturu Bele krajine. Glazbena je analiza pokazala da je najmanje mediteranizama upravo
u belokranjskim glazbenim oblicima. Rijetki primjeri kvarnersko--istarske melodike
prenijeti su u Belu krajinu u novijem vremenu i mogu se pratiti samo u izvođenjima
folklornih skupina.
Iako su mediteranizmi rijetko zastupljeni u narodnom pjesništvu Bele krajine, ipak
su brojniji nego, primjerice, u gornjem Posočju na sjeverozapadu Slovenije, koje po
etnološkoj klasifikaciji pripada upravo slovenskom sredozemnom području. Autor stoga
upitnim postavlja širinu etnološki određenog slovenskog mediteranskog područja, s
obzirom da današnje gornje Posočje u svojoj duhovnoj, dijelom i društvenoj kulturi, ne sadrži (više) karakteristična obilježja sredozemne kulture, već prevladavaju
srednjoslovenski i alpski utjecaji.
Ključne riječi
usmena poezija; Bela krajina; Mediteran
Hrčak ID:
33638
URI
Datum izdavanja:
22.6.1999.
Posjeta: 1.223 *