hrcak mascot   Srce   HID

Filologija, No.48 Prosinac 2008.

Izvorni znanstveni članak

Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini s obzirom na njegov zakonski i stvarni položaj u društvu

Šimun Musa ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, Bosna i Hercegovina

Puni tekst: hrvatski, pdf (201 KB) str. 115-134 preuzimanja: 1.927* citiraj
APA 6th Edition
Musa, Š. (2007). Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini s obzirom na njegov zakonski i stvarni položaj u društvu. Filologija, (48), 115-134. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/33690
MLA 8th Edition
Musa, Šimun. "Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini s obzirom na njegov zakonski i stvarni položaj u društvu." Filologija, vol. , br. 48, 2007, str. 115-134. https://hrcak.srce.hr/33690. Citirano 23.10.2018.
Chicago 17th Edition
Musa, Šimun. "Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini s obzirom na njegov zakonski i stvarni položaj u društvu." Filologija , br. 48 (2007): 115-134. https://hrcak.srce.hr/33690
Harvard
Musa, Š. (2007). 'Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini s obzirom na njegov zakonski i stvarni položaj u društvu', Filologija, (48), str. 115-134. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/33690 (Datum pristupa: 23.10.2018.)
Vancouver
Musa Š. Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini s obzirom na njegov zakonski i stvarni položaj u društvu. Filologija [Internet]. 30.12.2008. [pristupljeno 23.10.2018.];(48):115-134. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/33690
IEEE
Š. Musa, "Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini s obzirom na njegov zakonski i stvarni položaj u društvu", Filologija, vol., br. 48, str. 115-134, prosinac 2008. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/33690. [Citirano: 23.10.2018.]

Sažetak
Hrvatski jezik, promatran u cjelokupnome mu tijeku i sveukupnu njegovu kompleksu, zbog povijesnih, socioloških, geografskih, demografskih, ekonomskih i inih razloga, ima osobit tijek i vrlo slojevitu strukturu. To se očituje sve od njegova ranog doba (vremena Baščanske i Humačke ploče iz 12. stoljeća) kad se ostvaruje kao jezik pismenosti i književnog početništva, zatim pojave regionalnih književnosti kad se hrvatski jezik pokazuje u tri različita narječja, preko određene standardizacije hrvatskog jezika u 18. i 19. stoljeću u kojoj dominiraju novoštokavština i ikavsko-ijekavski izgovor jata čime navlastito pridonose pisci franjevci Bosne Srebrene, a napose tom procesu normiranja hrvatskog jezika pridonosi preporodno-ilirsko razdoblje obilježeno borbom nekoliko filoloških škola da bi na smjeni 19. i 20. stoljeća »pobijedili« hrvatski vukovci dominirajući desetljećima 20. stoljeća u vidu svojevrsne unitarizacije, izuzev onog vremena Nezavisne Države Hrvatske koje je u jeziku poznato po raznim pokušajima i eksperimentima u kojima je primjenjivana isključivost kao rješenje. I vrijeme druge Jugoslavije puno je unitarističko-represivnih mjera na provođenju jezične standardizacije, sve pod krinkom »jezične tolerancije «, a posebno u Bosni i Hercegovini gdje se trebao ustrojiti i usvojiti »jedinstveni bosanskohercegovački književnojezični izraz«. Pa ipak, unatoč svim tim zabranama, prijetnjama, kaznama i svakoj kušnji, hrvatski je jezik opstao kao samosvojan, normiran jezik u svom standardu. Danas je on i ustavno i zakonski ravnopravan s drugim jezicima u Bosni i Hercegovini. Bez obzira što su u neskladu njegova ustavnopravna rješenja i praktična ostvarenja, izdržat će on sve aktualne zamke, pritiske, nepravde i kušnje i ostati jedinstven jezik hrvatskoga naroda i u Bosni i Hercegovini, i u Republici Hrvatskoj, i u svijetu.

Ključne riječi
hrvatski jezik; jezični standard; jezična unitarizacija; Bosna i Hercegovina; narječje; dijalekt

Hrčak ID: 33690

URI
https://hrcak.srce.hr/33690

[engleski]

Posjeta: 2.464 *