hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

O nekim toponimima Ludbreške i Koprivničke Podravine krajem 15. i početkom 16. stoljeća

Hrvoje Petrić ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (337 KB) str. 211-250 preuzimanja: 868* citiraj
APA 6th Edition
Petrić, H. (2008). O nekim toponimima Ludbreške i Koprivničke Podravine krajem 15. i početkom 16. stoljeća. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (19), 211-250. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/33963
MLA 8th Edition
Petrić, Hrvoje. "O nekim toponimima Ludbreške i Koprivničke Podravine krajem 15. i početkom 16. stoljeća." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol. , br. 19, 2008, str. 211-250. https://hrcak.srce.hr/33963. Citirano 13.12.2019.
Chicago 17th Edition
Petrić, Hrvoje. "O nekim toponimima Ludbreške i Koprivničke Podravine krajem 15. i početkom 16. stoljeća." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin , br. 19 (2008): 211-250. https://hrcak.srce.hr/33963
Harvard
Petrić, H. (2008). 'O nekim toponimima Ludbreške i Koprivničke Podravine krajem 15. i početkom 16. stoljeća', Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (19), str. 211-250. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/33963 (Datum pristupa: 13.12.2019.)
Vancouver
Petrić H. O nekim toponimima Ludbreške i Koprivničke Podravine krajem 15. i početkom 16. stoljeća. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin [Internet]. 2008 [pristupljeno 13.12.2019.];(19):211-250. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/33963
IEEE
H. Petrić, "O nekim toponimima Ludbreške i Koprivničke Podravine krajem 15. i početkom 16. stoljeća", Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol., br. 19, str. 211-250, 2008. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/33963. [Citirano: 13.12.2019.]

Sažetak
Ovaj rad se bavi Ludbreškom i Koprivničkom Podravinom krajem 15. i početkom 16. stojeća iz aspekta povijesne geografije i toponimije. Moguće je zaključiti da je prije osmanski prodora ovaj kraj bio relativno gusto naseljen. Značajno je spomenuti da je toponimija ovdašnjeg zemljišta sačuvala svoje narodne slavenske odnosno hrvatske karakteristike i nije, bar u većoj mjeri, mađarizirana. Prodorom Osmanlija u ove dijelove Podravine u velikoj se mjeri izmijenila ranija demografska struktura. Već je 20-tih godina 16. stoljeća počeo proces demografskog pražnjenja i osiromašivanja. To se može vidjeti kroz pad broja poreznih dimova, ali sve češću pojavu zapisivanja siromaha na pojedinim posjedima. Mnogi ovdašnji starosjedioci izbjegli su pred Osmanlijama prema sjeveru ili zapadu, a kasnije je naseljeno novo stanovništvo. To je dovelo do toga da su mnoga kasnosrednjovjekovna naselja nestala i da im se tijekom vremena zameo svaki trag, a ostali su tek neki toponimi na kartama i nazivi polja. Zbog toga je danas povijesno geografska i topografska istraživanja složeno provoditi jer je potrebno ne samo dobro poznavanje terena, nego i proučavanje brojnih objavljenih i neobjavljenih izvora te literature koja govori o određenom prostoru u kasnom srednjovjekovlju. Od nestalih kasnosrednjovjekovnih naselja za tek nekoliko njih je moguće pronaći odgovarajuće toponime na topografskim kartama ili u narodnim nazivima predjela i polja na terenu dok je za točnij e smještanje preostalih naselja bila potrebna detaljnij a analiza sačuvanih izvora. Ovaj tekst predstavlja tek prilog budućim sustavnim povijesno-geografskim obradama ove mikroregije u duljem vremenskom trajanju.

Ključne riječi
Ludbreška Podravina; Koprivnička Podravina; srednji vijek

Hrčak ID: 33963

URI
https://hrcak.srce.hr/33963

[engleski]

Posjeta: 1.191 *