hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Fitocenološka istraživanja šumskih ekosustava na početku 21. stoljeća

Igor Dakskobler ; Biološki inštitut ZRC SAZU, Regijska raziskovalna enota Tolmin

Puni tekst: hrvatski, pdf (79 KB) str. 53-62 preuzimanja: 882* citiraj
APA 6th Edition
Dakskobler, I. (2009). Fitocenološka istraživanja šumskih ekosustava na početku 21. stoljeća. Šumarski list, 133 (1-2), 53-62. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/34240
MLA 8th Edition
Dakskobler, Igor. "Fitocenološka istraživanja šumskih ekosustava na početku 21. stoljeća." Šumarski list, vol. 133, br. 1-2, 2009, str. 53-62. https://hrcak.srce.hr/34240. Citirano 04.07.2020.
Chicago 17th Edition
Dakskobler, Igor. "Fitocenološka istraživanja šumskih ekosustava na početku 21. stoljeća." Šumarski list 133, br. 1-2 (2009): 53-62. https://hrcak.srce.hr/34240
Harvard
Dakskobler, I. (2009). 'Fitocenološka istraživanja šumskih ekosustava na početku 21. stoljeća', Šumarski list, 133(1-2), str. 53-62. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/34240 (Datum pristupa: 04.07.2020.)
Vancouver
Dakskobler I. Fitocenološka istraživanja šumskih ekosustava na početku 21. stoljeća. Šumarski list [Internet]. 2009 [pristupljeno 04.07.2020.];133(1-2):53-62. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/34240
IEEE
I. Dakskobler, "Fitocenološka istraživanja šumskih ekosustava na početku 21. stoljeća", Šumarski list, vol.133, br. 1-2, str. 53-62, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/34240. [Citirano: 04.07.2020.]

Sažetak
Fitocenologija proučava uzajamne odnose među biljkama koje se pojavljuju u zajednicama. U Sloveniji i Hrvatskoj se uvriježila tzv. srednjeeuropska (Braun-Blanquetova) metoda. U 20. stoljeću ta metoda doživjela je veliki razvoj i zamah, a njena otkrića mnogo su koristila šumarima kao pomoć pri planiranju šumskog gospodarstva i u suvremenom uzgajanju šuma, posebice za grupno postupno uzgajanje i slobodnu tehniku. Razvoj brzih i visoko učinkovitih osobnih računala u 80-im godinama prošloga stoljeća, omogućio je masovnu i razmjerno jednostavnu uporabu matematičkih metoda, ponajprije multivarijatne statistike u vrednovanju, klasifikaciji i poređenju fitocenoloških snimaka. Računala omogućuju stvaranje opsežnih baza fitoce no loških podataka koje fitocenolozi uspješno koriste te pomoću njih izrađuju suvremene preglede šumske i grmolike vegetacije širih područja. Korištenje i obrada velikog broja snimaka u mnogočemu je promijenila poglede na temeljnu jedinicu sintaksonomskoga sustava, na asocijaciju i na pojam svojstvenih i razlikovnih (diferencijalnih) vrsta. Usprkos velikom razvoju i sadaš njoj širokoj razgra na tosti različitih pristupa u proučavanju vegetacije, temelji fitocenološkog proučavanja šumskih ekosustava i u 21. stoljeću ostaje poznavanje biljaka, dakle botaničko znanje. Šumske zajednice, asocijacije kao apstraktne jedinice, trebale bi biti ne samo floristički (što matematička obrada može prikladno osigurati), već i ekološki utemeljene, njihove sastojine na terenu prepoznatljive šumarima (praktičarima), a fitocenološki opisi trebali bi im pomoći u konkretnim zahvatima (sječi), planiranju i proučavanju.

Ključne riječi
fitocenologija; Hrvatska.; multivariatne meto de; povijesni razvoj; Slovenija

Hrčak ID: 34240

URI
https://hrcak.srce.hr/34240

[engleski]

Posjeta: 1.392 *