hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Razvoj i stanje političke znanosti u Hrvatskoj: kontinuitet i diskontinuitet

Slaven Ravlić ; Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb,Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (168 KB) str. 33-49 preuzimanja: 430* citiraj
APA 6th Edition
Ravlić, S. (2008). Razvoj i stanje političke znanosti u Hrvatskoj: kontinuitet i diskontinuitet. Anali Hrvatskog politološkog društva, 5. (1.), 33-49. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/35266
MLA 8th Edition
Ravlić, Slaven. "Razvoj i stanje političke znanosti u Hrvatskoj: kontinuitet i diskontinuitet." Anali Hrvatskog politološkog društva, vol. 5., br. 1., 2008, str. 33-49. https://hrcak.srce.hr/35266. Citirano 03.07.2020.
Chicago 17th Edition
Ravlić, Slaven. "Razvoj i stanje političke znanosti u Hrvatskoj: kontinuitet i diskontinuitet." Anali Hrvatskog politološkog društva 5., br. 1. (2008): 33-49. https://hrcak.srce.hr/35266
Harvard
Ravlić, S. (2008). 'Razvoj i stanje političke znanosti u Hrvatskoj: kontinuitet i diskontinuitet', Anali Hrvatskog politološkog društva, 5.(1.), str. 33-49. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/35266 (Datum pristupa: 03.07.2020.)
Vancouver
Ravlić S. Razvoj i stanje političke znanosti u Hrvatskoj: kontinuitet i diskontinuitet. Anali Hrvatskog politološkog društva [Internet]. 2008 [pristupljeno 03.07.2020.];5.(1.):33-49. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/35266
IEEE
S. Ravlić, "Razvoj i stanje političke znanosti u Hrvatskoj: kontinuitet i diskontinuitet", Anali Hrvatskog politološkog društva, vol.5., br. 1., str. 33-49, 2008. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/35266. [Citirano: 03.07.2020.]

Sažetak
U članku se povijest i suvremeno stanje političke znanosti u Hrvatskoj razmatra iz perspektive odnosa i utjecaja vanjskih faktora i unutarnjih aktera. U prvom dijelu analizira se kombinacija vanjskih faktora (ponajprije prirode političko-ideološkog sustava i njegovih
promjena) i unutarnjih aktera (osobito dviju vodećih grupacija na Fakultetu političkih nauka – filozofa i pravnika, kao nositelja suprotnih pristupa i koncepcija) koja je odredila formativno
razdoblje razvoja politologije. U drugom dijelu članka razmatraju se dva diskontinuiteta u razvoju politologije (prvi je nastao sa slomom reformskog pokreta 1971/1972. i njime se prekida formativno razdoblje i počinje doba reideologizacije i marginalizacije discipline
i studija, a drugi je nastao sa slomom socijalizma i jugoslavenske države 1991/1992. i njime završava razdoblje marksističke politologije i otpočinje razvoj politologije kao samostalne
znanosti u pluralističkom okružju) te se pokazuje određeni kontinuitet koji se očitovao u stalnom, iako neujednačenom, procesu osamostaljivanja politologije kao znanosti, u njezinu metodološkome moderniziranju te u postupnoj prevlasti pozitivizma. U trećem dijeluukazuje se na nastanak politološke ideologije (politologizma) kao obilježja suvremenog stanja politologije te na neke tendencije povezane s tim (marginalizacija političke teorije,tendencija ekskluzivizma i zatvaranja).

Ključne riječi
hrvatska politologija; razvojni diskontinuiteti; pozitivizam; politološka ideologija

Hrčak ID: 35266

URI
https://hrcak.srce.hr/35266

[engleski]

Posjeta: 1.042 *