Izvorni znanstveni članak

Djelovanje jugoslavenske diplomacije i tršćansko pitanje

Jože Pirjevec ; Slovenska akademija znanosti in umetnosti

Sažetak

Jugoslavenske su se oružane postrojbe, u skladu sa sporazumom postignutim sa Saveznicima, 12. lipnja 1945. morale povući iz zapadnoga dijela Julijske krajine. Sporno je područje bilo podijeljeno na dvije okupacijske zone – Zonu A i Zonu B. Neprijateljsko ozračje u tome vremenu sve je više uvjetovalo odnose između Zapada i Istoka i prinosilo je tome da pitanje jugoslavensko – talijanske granice postane predmet za odmjeravanje snaga između dvaju vojnih blokova. U skladu s uputama svojih vlada stručnjaci su formulirali četiri prijedloga o razgraničenju. Pitanje granice ponovno je stavljeno na stol četiri ministra vanjskih poslova, koji su se početkom 1946. sastali u Parizu. Odlukom »četvorice velikih« Gorica je data Italiji, a u području Trsta kreiran je Slobodni Teritorij Trsta pod zaštitom Ujedinjenih naroda. Jugoslavenska je diplomacija pokrenula drugu akciju koja je imala za svrhu da se, u izravnom sporazumu s Italijom, ponište rezultati Pariške mirovne konferencije. Italija je bila, kao i Jugoslavija, u dvojbama što napraviti? U zadnjim trenutcima je 1947. prihvatila mirovni ugovor.

Ključne riječi

Pariška mirovna konferencija; Tršćansko pitanje; Slobodni Teritorij Trsta; Julijska krajina

Hrčak ID:

35546

URI

https://hrcak.srce.hr/35546

Datum izdavanja:

15.12.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski slovenski

Posjeta: 2.369 *