Izvorni znanstveni članak
Promatračke misije i mirovne operacije u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu
Vladimir Đuro Degan
; Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Sažetak
Ovaj se članak bavi sustavom kolektivne sigurnosti prema glavama VI., VII. I VIII. Povelje Ujedinjenih Naroda. Promatračke misije i mirovne operacije nemaju eksplicitnu pravnu osnovu u tekstu Povelje. Oni su se razvili iz prakse. Temelje se na odlukama Vijeća sigurnosti, a ponekad čak i Opće skupštine. Drugi dio ovoga članka posvećen je zaštitinim snagama UN-a (UNPROFOR- u) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Unatoč svojemu nazivu i naoružanju, UNPROFOR je u suštini bio prikrivena promatračka misija. Nije imao mandat za mirovnu operaciju, koji je hrvatska javnost od njega očekivala. Nije zaustavio zločine protiv civila u četiri dijela Hrvatske (UNPA zonama) koje su bile okupirale pobunjeničke, paravojne i dobrovoljačke srpske postrojbe. Nije ni osigurao povratak prognanika njihovim kućama, što je bilo nužno za stvaranje uvjeta za slobodne i demokratske izbore u ovim hrvatskim područjima kojima je dodijeljen „poseban status“.
Mnogo je veća obmana bila s UNPROFOR-om u Bosni i Hercegovini. Izvorno promatračkoj misiji poput one u Hrvatskoj kasnije je povjerena ona mirovna, ali nikada s jasnim mandatom koji bi bio dovoljan za obnašanje dužnosti koje s postajale sve veće. Nikada nije bila ovlaštena uporabiti silu osim za potrebe samoobrane ili osiguravanja prijevoza humanitarne pomoći. Primjerice, grad Sarajevo bio je opkoljen srpskim trupama od travnja 1992. do rujna 1995. uz golema stradanja civila, što je bilo duže i od opsade Lenjingrada u Drugome svjetskom je oružja bilo dovoljno, ali ne i volje da se to učini. Stoga je ta mirovna misija u Bosni i Hercegovini bila UN-ov fijasko, kao i ona u Somaliji 1993. godine. Nakon zločina koje su srpske vlasti počinile protiv većinskoga albanskog stanovništva na Kosovu, u proljeće 1999. uslijedila je NATO-va akcija bombardiranja na teritoriju Savezne Republike Jugoslavije. Zbog oporbe Rusije i Kine, Vijeće sigurnosti UN-a nije odobrilo tu akciju prema glavi VII. Povelje UN-a. Ovaj se članak posebice bavi problemom je li u krajnje nužnoj situaciji koja nalaže sprječavanje najgorega zla, humanitarna intervencija oružanih sila pravovaljana prema današnjemu međunarodnome pravu.
Ključne riječi
Kolektivna sigurnost Ujedinjenih naroda; prisilne mjere; mjere koje ne uključuju uporabu sile (oružanih snaga); promatračke misije; mirovne operacije; UNPROFOR; NATO
Hrčak ID:
35584
URI
Datum izdavanja:
16.4.2008.
Posjeta: 3.037 *