hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

(Ne) Dopustivost humanitarne intervencije

Vesna Barić Punda ; Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska

Puni tekst: engleski, pdf (363 KB) str. 29-49 preuzimanja: 646* citiraj
APA 6th Edition
Barić Punda, V. (2007). (Im)permissibility of humanitarian intervention with special references to NATO’s action against the Federal Republic of Yugoslavia in 1999. Adrias, (14), 29-49. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/35585
MLA 8th Edition
Barić Punda, Vesna. "(Im)permissibility of humanitarian intervention with special references to NATO’s action against the Federal Republic of Yugoslavia in 1999." Adrias, vol. , br. 14, 2007, str. 29-49. https://hrcak.srce.hr/35585. Citirano 21.10.2019.
Chicago 17th Edition
Barić Punda, Vesna. "(Im)permissibility of humanitarian intervention with special references to NATO’s action against the Federal Republic of Yugoslavia in 1999." Adrias , br. 14 (2007): 29-49. https://hrcak.srce.hr/35585
Harvard
Barić Punda, V. (2007). '(Im)permissibility of humanitarian intervention with special references to NATO’s action against the Federal Republic of Yugoslavia in 1999', Adrias, (14), str. 29-49. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/35585 (Datum pristupa: 21.10.2019.)
Vancouver
Barić Punda V. (Im)permissibility of humanitarian intervention with special references to NATO’s action against the Federal Republic of Yugoslavia in 1999. Adrias [Internet]. 2007 [pristupljeno 21.10.2019.];(14):29-49. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/35585
IEEE
V. Barić Punda, "(Im)permissibility of humanitarian intervention with special references to NATO’s action against the Federal Republic of Yugoslavia in 1999", Adrias, vol., br. 14, str. 29-49, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/35585. [Citirano: 21.10.2019.]

Sažetak
U Povelji Ujedinjenih naroda i suvremenom međunarodnom pravu nema pravnog uporišta (izvora) o dopustivosti uporabe sile kako bi se spriječili masovni zločini protiv civilnog stanovništva, etničko čišćenje ili umanjile teške povrede ljudskih prava unutar granica neke države. Formalno, svaka prijetnja silom ili uporaba sile kao sredstva kojim bi se zaustavila humanitarna katastrofa nedozvoljeni je čin. S druge se pak strane, velika i sustavna kršenja ljudskih prava koja su propisana i regulirana međunarodnim ugovorima (donijetim poslije Povelje) ne mogu više smatrati isključivo pitanjima unutrašnjega prava. O tome može li se u krajnjoj nuždi kada su ispunjeni uvjeti moralne, etičke i humanitarne prirode prijeći granicu dopustivosti i intervenciju smatrati pravednom, humanom i moralnom u znanosti međunarodnog prava nema konsenzusa. Povezivanje onoga što je pravno nedopustivo sa osjećajem humanosti i predanosti humanim vrijednostima oduvijek je bio privilegij samo moćnih. Državama koje su pokazivale dovoljno interesa za oružanu intervenciju humanitarni motiv je vrlo često bio samo isprika za akciju i uglavnom nije bio u suglasnosti s posljedicama intervencije. Stoga praksa država danas ne daje podršku pravu pojedinih država na uporabu sile zbog humanitarnih razloga. Pravo na humanitarnu intervenciju i u 21. stoljeću ostaje jedno od najsenzibilnijih pravno političkih pitanja međunarodne zajednice, zbog sveprisutne važnosti ljudskih prava u suvremenom međunarodnom pravu s jedne strane i zbog zastarjelog monopola Vijeća sigurnosti nad odobravanjem uporabe sile - s blokirajućim vetom pet stalnih članica - s druge strane. Ujedinjeni narodi bi uz sve svoje slabosti i dalje morali ostati jedina struktura unutar koje može biti pokrenut mehanizam uporabe sile.

Ključne riječi
Kršenja ljudskih prava; humane intervencije; međunarodno pravo; Ujedinjeni narodi; NATO

Hrčak ID: 35585

URI
https://hrcak.srce.hr/35585

[engleski]

Posjeta: 1.344 *