Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Hrvatska i EU (EUnija) – u središnjoj južnoj Europi, tj. na Balkanu i njegovim rubovima (Hrvatska): sve još nije gotovo!

Radovan Pavić ; Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 280 Kb

str. 73-90

preuzimanja: 756

citiraj


Sažetak

O problemima odnosa Hrvatske i Eunije i prijamu Hrvatske u tu organizaciju može se raspravljati na različite načine, ali vrijedi samo ona rasprava koja odgovara na jedino relevantno pitanje – tj. da li, kada i pod kojim uvjetima treba ući u tu organizaciju. Ulazak u Euniju neće Hrvatskoj donijeti one dobrobiti koju očekuju naivni ili zaslijepljeni, ali će ulazak Hrvatske u Euniju ipak biti manje zlo od ostajanja po strani.
Nakon te konstatacije treba uglaviti sljedeće:
1) Jasno je da je Eunija oblik miniglobalizacije koja i u Europi ima za temeljni cilj da se za one veće i gospodarski snažnije maksimalno prošire europska tržišta.
2) Širenje Eunije neće stvoriti nikakvu ujedinjenu Europu, jer njezino širenje (baš kao i širenje NATO-a) samo je prilog novoj podjeli Europe, budući da Bjelarus i Ruska Federacija teško mogu postati članice Eunije.
3) Ulazak Hrvatske u Eniju znači ulazak (i pokoravanje) društvu koje je 1990/1991. ostavilo Hrvatsku na milost i nemilost srpske/srbijanske agresije iznutra i izvana i koje je društvo čekalo da pokore Hrvatsku.
4) Eunija je takova organizacija koja je iz svog Ustava isključila Kršćanstvo (a time i Židovstvo) i tako sasjekla rane korijene europske opstojnosti.
5) Mogući ulazak Hrvatske u Eniju zbiva se u uvjetima kada na Balkanu i njegovim rubovima (Hrvatska) sve još nije gotovo. Pri tome je Hrvatskoj namijenjena uloga mirotvorca i nekakvog gospodarskog “motora” u regiji, što je posve nerealno, jer Hrvatska ne može politički ništa učiniti u regiji: primjerice na Kosovu, a što se tiče BiH – ništa i ne smije učiniti. U gospodarskom smislu Hrvatska ne može biti nikakav “motor” niti samoj sebi (a kamoli drugima), te stoga Hrvatska živi od kredita i rasprodaje nacionalnog bogatstva, a tek onda od svoga rada kojeg – velikim dijelom – iz Hrvatske iscjeđuje strani kapital.
6) Da bi se u regiji potaknulo svojevrsno novo zajedništvo potrebno je izjednačavanje agresora i žrtve što je udar na hrvatsko dostojanstvo.
7) Jedan od temeljnih problema Hrvatske koji će se ulaskom u Euniju drastično intenzivirati jest rasprodaja hrvatskih dobara – počelo je s Jadranom, a završit će s pitkom vodom.
8) Proces ulaska Hrvatske u Eniju zbiva se u posebnim uvjetima – tj. Hrvatsku se sili da prihvati sve što dolazi iz Velikog svijeta – što Hrvatska i čini samo da bi, pod bilo koju cijenu, ušla u tu organizaciju.
9) U gospodarskom smislu Hrvatska nije pripremljena za članstvo u Euniju što će samo intenzivirati naše stare i stvoriti nove probleme.
10) Važne su i neke geopolitičke posljedice ulaska Hrvatske u Euniju – tj. intenziviranjem povratka i militantnih veliko Srba (što je jedan od uvjeta za prijam) može se stvoriti kritična masa za postavljanje zahtjeva za novim/starim Planom Z-4, koji bi Srbima u Hrvatskoj osiguravao državu u državi. Osim toga – rasprodajom nekretnina – Hrvatska gubi dijelove svog teritorija koji je krvavo obranila tijekom povijesti.

Ključne riječi

eurorealizam; odgoda; miniglobalizacija; širenje tržišta; (ne)ujedinjena Europa; Središnja južna Europa; Plan Z-4; Zajedništvo “Zapadnog Balkana”; rasprodaja Hrvatske; Jadran; pitka voda; pomirenje; uvozna privreda; balkanska “Crna rupa”; doseljavanje; du

Hrčak ID:

35634

URI

https://hrcak.srce.hr/35634

Datum izdavanja:

12.4.2005.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.744 *