Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Usporedba percepcije prirodnog i kulturnog krajobraza u Hrvatskoj. Primjena metode semantičkog diferencijala

Ivan Cifrić ; Filozofski fakultet, Zagreb
Tijana Trako orcid id orcid.org/0000-0002-0846-2889 ; Filozofski fakultet, Zagreb


Puni tekst: hrvatski pdf 286 Kb

str. 379-403

preuzimanja: 1.540

citiraj


Sažetak

Modernizacijski procesi utječu na mijenjanje prirodnog i kulturnog krajobraza u Hrvatskoj. Čovjek nije pasivan u promatranju promjena koje se u krajobrazu odvijaju. Stavlja li se naglasak na objekt percepcije ili subjekt koji krajobraz percipira, vrednovanje krajobraza može biti objektivno ili subjektivno. Rad se bavi subjektivnom procjenom šest različitih tipova krajobraza: prirodni krajobraz (netaknuta priroda) i pet tipova kulturnog krajobraza – ruralno i urbano naselje, tradicionalna i moderna tehnološka intervencija (poljoprivreda; vjetroelektrane), te industrijski krajobraz.
Cilj je bio (1) istražiti vizualni dojam različitih tipova prirodnog i kulturnog krajobraza, (2) utvrditi statistički značajne preferencije ispitanika prema tipu krajobraza, (3) istražiti otkriva li prilagođeni instrument semantičkog diferencijala koncipiranu faktorsku strukturu od četiri dimenzije subjektivne percepcije (estetika, stabilnost, aktivnost i religijska) na svih šest tipova krajobraza, te (4) utvrditi stabilnost faktorske strukture s obzirom na 15 bipolarnih parova pridjeva. Korišten je prigodni uzorak studenata (N=301; 2008) Sveučilišta u Osijeku, Splitu, Zadru i Zagrebu. U statističkoj obradi korištene su metode univarijatne (prosječne vrijednosti i postoci odgovora), bivarijatne (t-test) i multivarijatne statistike (faktorska analiza pod komponentnim modelom uz GK kriterij). Autori zaključuju da: (1) ispitanici najviše preferiraju netaknuti prirodni krajobraz, a najmanje zagađeni industrijski krajobraz; (2) postoje statistički značajne razlike usporedbom prosječnih vrijednosti odgovora ispitanika, gdje ispitanici preferiraju one tipove krajobraza u kojima u nekom obliku nalazimo „prirodnost“ (netaknuta priroda vs. kulturni tipovi krajobraza, ruralni vs. gradski, kultivirani vs. tehnički); (3) prilagođeni instrument semantičkog diferencijala otkriva četiri dimenzije subjektivne percepcije (estetska, stabilnost, aktivnost i religijska) na svih šest tipova krajobraza, te (4) većina (osim četiri) bipolarnih parova pridjeva održavaju stabilnost faktorske strukture. Autori napominju da su rezultati samo indikativnog karaktera za studentsku populaciju.

Ključne riječi

prirodni krajobraz; kulturni krajobraz; percepcija; estetika krajobraza; semantički diferencijal

Hrčak ID:

36579

URI

https://hrcak.srce.hr/36579

Datum izdavanja:

15.12.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 3.345 *