hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Kultura i inkulturacija u učenju i djelovanju Katoličke crkve od II. vatikanskog sabora

Josip Šimić ; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Družbe Isusove, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (442 KB) str. 805-822 preuzimanja: 1.600* citiraj
APA 6th Edition
Šimić, J. (2008). Kultura i inkulturacija u učenju i djelovanju Katoličke crkve od II. vatikanskog sabora. Filozofska istraživanja, 28 (4), 805-822. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/36902
MLA 8th Edition
Šimić, Josip. "Kultura i inkulturacija u učenju i djelovanju Katoličke crkve od II. vatikanskog sabora." Filozofska istraživanja, vol. 28, br. 4, 2008, str. 805-822. https://hrcak.srce.hr/36902. Citirano 23.06.2021.
Chicago 17th Edition
Šimić, Josip. "Kultura i inkulturacija u učenju i djelovanju Katoličke crkve od II. vatikanskog sabora." Filozofska istraživanja 28, br. 4 (2008): 805-822. https://hrcak.srce.hr/36902
Harvard
Šimić, J. (2008). 'Kultura i inkulturacija u učenju i djelovanju Katoličke crkve od II. vatikanskog sabora', Filozofska istraživanja, 28(4), str. 805-822. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/36902 (Datum pristupa: 23.06.2021.)
Vancouver
Šimić J. Kultura i inkulturacija u učenju i djelovanju Katoličke crkve od II. vatikanskog sabora. Filozofska istraživanja [Internet]. 2008 [pristupljeno 23.06.2021.];28(4):805-822. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/36902
IEEE
J. Šimić, "Kultura i inkulturacija u učenju i djelovanju Katoličke crkve od II. vatikanskog sabora", Filozofska istraživanja, vol.28, br. 4, str. 805-822, 2008. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/36902. [Citirano: 23.06.2021.]

Sažetak
Autor podrazumijeva činjenicu da su Crkva i kršćanstvo nastali, razvijali se i širili u ozračju grčko-rimske ili helenističke kulture u koju su, navješćujući vjeru u Krista, Otkupitelja i Spasitelja, unijeli određene sastojke tadašnje židovske (biblijske) kulture, omogućujući tako razvoj europske culture. U misionarskom djelovanju, posebno nakon otkrića Amerike, Crkva susreće i prihvaća i druge kulture. U novom vijeku Crkva sve više postaje svjesna važnosti tih kultura, da bi počevši s II. vatikanskim saborom (1962.–1965.) počela govoriti o pluralizmu kultura, o važnosti autohtonih kultura trećeg svijeta, tražeći načine kako ih plodonosno povezati s navještajem Evanđelja. Autor iznosi kako Crkva u dokumentima II. Vatikanskog Sabora, posebno u pastoralnoj konstituciji Gaudium et spes, naširoko govori o kulturi (br. 4–10 i 53–62), prihvaćajući također činjenicu pluralizma kulturâ. U spomenutoj saborskoj konstituciji susrećemo definiciju kulture u br. 53. Govoreći o poslije-saborskom govoru Crkve o kulturi, autor analizira različite papinske dokumente i govore poslije II. vatikanskog sabora, dokumente različitih vatikanskih ureda, kao i one biskupa iz Latinske Amerike. Autor posebno analizira crkveni govor o problematici kulture i inkulturacije u navještaju vjere, želeći pokazati kako je Crkva u svojem djelovanju nakon Sabora susretala i prihvaćala nove izazove, posebno antropološki pristup kulturi i inkulturaciji, koji su je poticali da još jasnije progovori o kulturi, o pluralizmu kultura, i o inkulturaciji vjere na kraju dvadesetog stoljeća.

Ključne riječi
akulturacija; crkva; evangelizacija; inkulturacija; kateheza; kultura

Hrčak ID: 36902

URI
https://hrcak.srce.hr/36902

[engleski]

Posjeta: 2.190 *