Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Etnološko istraživanje i kanonizacija "izvornih" narodnih nošnji u Hrvatkoj 1930-ih

Vjera Bonifačić ; Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za dizajn tekstila i odjeće, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 210 Kb

str. 9-27

preuzimanja: 1.378

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 195 Kb

str. 29-45

preuzimanja: 594

citiraj


Sažetak

Koristeći se polisistemskom teorijom, autorica istražuje dinamiku etnološkog istraživanja u Hrvatskoj unutar šireg (poli)sistema narodne umjetnosti u prvoj polovici 20. stoljeća, s fokusom na područje odijevanja i tekstila. Autorica pokazuje kako je rani multidisciplinarni pristup proučavanju narodne kulture, koji je 1897. predložio Antun Radić, 1920-ih postupno zamijenjen kulturno-historijskom metodom Milovana Gavazzija. Kanonizacija kulturno-historijske metodologije u etnološkom istraživanju kasnih 1920-ih vodila je daljnjoj kanonizaciji odabrane starije ili «tradicionalne» svečane seljačke odjeće kao «izvorne» narodne nošnje. U isto vrijeme, tekstil s elementima seljačke dekoracije načinjen u kućnoj radinosti za gradsku potrošnju klasificiran je kao «primijenjena» narodna tekstilna umjetnost, dok su seljačka i pučka odjeća i tekstil, koji su se nastavili mijenjati tijekom 20. stoljeća, klasificirani kao «neautentični» i prema tome nedostojni muzejske pohrane. Od tog razdoblja nadalje, «izvorna» narodna nošnja je bila ta koja se većinom izlagala u etnografskim muzejima, njome su se na organiziranim folklornim priredbama koristile političke stranke kao simbolima nacionalnog identiteta te se nastavljaju koristiti i danas u kulturnoj i turističkoj industriji. Autorica kao možda najbolji način nadilaženja kulturno-historijske interpretacije «izvorne» narodne nošnje u njezinim stalnim postavima predlaže dekonstruiranje njezine povijesti, klasifikacije i procesa kanonizacije, te prošle političke i ekonomske instrumentalizacije. Na taj bi način etnografski muzeji mogli javnosti otvoreno prenijeti razloge za odmak od takve «slavljeničke povijesti» narodne kulture prema povijesti narodne ili pučke kulture kao otvorenog procesa koji uključuje složene procese modernizacije u 20. stoljeću.

Ključne riječi

«izvorna» narodna nošnja; «primijenjena» narodna tekstilna umjetnost; etnološka istraživanja; polisistemska teorija; proces kanonizacije; institucionalna dinamika; muzeologija

Hrčak ID:

36968

URI

https://hrcak.srce.hr/36968

Datum izdavanja:

5.1.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.648 *