Izvorni znanstveni članak

Psihološki profil mladih hokejaša na ledu članova madžarske nacionalne vrste

Gábor Géczi ; Semmelweis University, Faculty of Physical Education and Sport Sciences, Budapest, Hungary
László Tóth ; Semmelweis University, Faculty of Physical Education and Sport Sciences, Budapest, Hungary
Kornél Sipos ; Semmelweis University, Faculty of Physical Education and Sport Sciences, Budapest, Hungary
Balázs Fügedi orcid.org/0000-0002-9529-7446 ; University of West Hungary, Savaria Campus, Szombathely, Hungary
Henriette Dancs ; University of West Hungary, Savaria Campus, Szombathely, Hungary
József Bognár ; Semmelweis University, Faculty of Physical Education and Sport Sciences, Budapest, Hungary

Sažetak

Uvod Da bi se postalo vrhunskim sportašem, potrebna je elika upornost, predanost, odgovornost, osjećaj obveze, ali i podupiruća okolina. Psihološke studije u sportu su pokazale da su vještine nošenja s poteškoćama, anksioznost i stres vrlo dobri prediktori sportskog uspjeha. Također, psihološke varijable kao što su anksioznost, situacijska razina stresa i vještine njegova svladavanja, mogu iznimno utjecati, i pozitivno i negativno, na sportaševu uspješnost. Uspješni sportaši su predaniji sportu i treningu, s jasnim i mjerljivim ciljevima, vrlo su pouzdani, razina anksioznosti prije natjecanja im je stabilna. te ih karakterizira visoka razina kognitivnog funkcioniranja. Također su manje depresivni i osjetljivi, rjeđe su umorni i zbunjeni, a neuroticizam im je nizak na dnevnoj bazi u odnosu na manje kvalitetne sportaše. Istraživanja o uspješnosti u hokeju na ledu prilično su rijetka. Znanstvenici zainteresirani za istraživanja visokih postignuća u hokeju na ledu većinom su se fokusirali na mjere agresije, koje su povezivali s kulturološkim utjecajima, uspjehom, postignutim golovima, asistencijama i pobjedama. Ciljevi istraživanja bili su identifikacija pozadinskih psiholoških faktora koji su jednako važni za različite dobne kategorije (U16, U18 i U20) nacionalnih selekcija hokeja na ledu. Cilj je također bio i utvrditi razlike u psihološkim karakteristikama među pojedinim dobnim kategorijama, što može biti važno u dugoročnoj sportskoj karijeri. Metode Uzorak ispitanika Uzorak ispitanika činilo je 95 vrhunskih mladih hokejaša na ledu tri različite dobne kategorije mađarskih nacionalnih selekcija. Istraživanje je provedeno u skladu sa zakonom o ljudskim pravima, a zajamčena je tajnost podataka. Dobne kategorije hokejaša na ledu bile su: do 16 godina (U16) - 35; do 18 godina (U18) - 27 te do 20 godina (U20) - 33 ispitanika.. Mjerni instrumenti i procedure 1. CSAI-2 ocjenjivanje i pouzdanost Upitnik stanja natjecateljske anksioznosti – 2 (CSAI-2) je izabran zbog svoje primjerenosti za specifična sportska istraživanja i zbog činjenice da je već uspješno pomogao sportašima s visokom razinom anksioznosti u natjecateljskim situacijama. Sastoji se od 27 čestica u 3 subskale: kognitivne anksioznosti, somatske anksioznosti i natjecateljskog samopouzdanja. 2. ASCI-28 ocjenjivanje i pouzdanost Upitnik vještine suprotstavljanja problemima – na temelju rezultata ispitanika na ovom upitniku može se zaključivati o njihovim psihološkim vještinama i programirati kasniji trening psiholoških vještina. Sastoji se od 28 čestica u 7 podskala (suočavanje s nevoljama, uspijevanje pod pritiskom, određivanje ciljeva/mentalna priprema, koncentracija, nezabrinutost, pouzdanost i motivacija za postignućem te sposobnost vođenja/upravljanja. 3. STPI-Y ocjenjivanje i pouzdanost Upitnik stanja crta ličnosti (STPI) bio je ranije razvijen sa skalom od 10 čestica koje mjere stabilne osobine ličnosti, kao i prolazna stanja na koja utječu specifične situacije. Korigirani STPI (STPI oblik Y) također mjeri stanje i osobine anksioznosti (Ax), bijes (Ag), depresiju (Dp) i znatiželju (Cy). Prikupljanje i analiza podataka Izračunati su osnovni statistički podaci (aritmetička sredina i standardna devijacija) te Cronbachove alfe. Za usporedbu grupa ispitanika korištena je analiza varijance (ANOVA), a dodatno, nakon pregledavanja normaliteta i homogenosti varijance, provedena je diskriminativna analiza. Koračna diskriminacijska analiza provedena je radi razlikovanja psihometrijskih razlika među trima skupinama ispitanika. Rezultati Članovi madžarskih nacionalnih selekcija u hokeju na ledu pokazali su relativno nisku razinu kognitivnog i somatskog stanja anksioznosti i visoku razinu samopouzdanja. U ASCI-28 ispitanici su postigli niske vrijednosti u većini subskala u usporedbi s madžarskim standardima: postavljanje ciljeva/mentalna priprema, suočavanje s nevoljma, uspijevanje pod pritiskom, pouzdanost i motivacija za postignućem, nezabrinutost te koncentracija. Čini se da sposobnost vođenja/upravljanja ima najviše vrijednosti na ovoj skali. Ispitanici su pokazali vrlo nisku razinu bijesa, umjereno nisku razinu stanja anksioznosti, stanja depresije i osobina depresije; s druge strane pokazali su relativno visoku razinu stanja znatiželje, osobina bijesa i vrlo visoku razinu osobina znatiželje. Samo su u ovom upitniku utvrđene razlike između grupa ispitanika. Prema dobivenim rezultatima, igrači U20 imaju statistički više vrijednosti značajki bijesa u odnosu na U16 (F=3,251; p=,043). Nisu utvrđene statistički značajne razlike među trima grupama ispitanika ni u jednoj subskali STPI-Y, CSAI-2 i ACSI-28 upitnika. Koračna diskriminacijska analiza na grupama U16, U18 i U20 otkrila je da je 8 stupnjeva (subskala) bilo korišteno u diskriminacijskom modelu (stanje anksioznosti, stanje znatiželje, stanje bijesa, suočavanje s nevoljom, postavljanje ciljeva/mentalna priprema, pouzdanost i motivacija za postignućem te sposobnost vođenja (upravljanja) s ukupnom pouzdanošću od 73,1%. Rasprava Jedan od najvažnijih rezultata istraživanja bio je da se različite grupe ispitanika definirane po starosti nisu razlikovale ni u jednoj subskali (STPI-Y, CSAI-2, ACSI-28), osim u subskali osobina bijesa. Neki psihološki testovi nisu provedeni u optimalnim uvjetima što je mogao biti uzrok niskih Cronbachovih alfa. Kako bilo, koeficijenti pouzdanosti utvrđeni u našem istraživanju gotovo su identični onima koji su dobiveni u istraživanjima engleskih kolega. Analiza varijance (ANOVA) potvrdila je da je jedina statistička značajnost razlika u CSAI-2, STPI-Y i ACSI-28 upitnicima utvrđena na skali osobina bijesa. Najmlađa i najstarija grupa ispitanika razlikovala se na razini značajnosti od p<,016. Aritmetička sredina osobina bijesa dostigla je svoju najvišu vrijednost uopće u grupi U20. Treneri moraju biti svjesni razlika u osobinama bijesa među igračima različitih dobnih kategorija, koje su potvrđene ovim istraživanjem. Slični su rezultati dobiveni i u prethodnim istraživanjima drugih autora između crta agresivnosti i minuta provedenih na klupi za kažnjenje igrače. Utvrdili su da izražene značajke agresivnosti ili bijesa ne pomažu uspjehu ekipe. Suprotno od rezultata dobivenih analizom varijance, stupnjevita diskriminacijska analiza pokazala je 8 subskala koje razlikuju grupe U16, U18 i U20: stanje anksioznosti, stanje znatiželje, stanje bijesa, osobine bijesa, suočavanje s nevoljom, postavljanje ciljeva/mentalna priprema, pouzdanost i motivacija za postignućem i sposobnost vođenja/upravljanja. Stoga treneri i stručnjaci u svom poslu moraju očekivati različita stanja igrača, različite osobine ličnosti i različite vještine suočavanja s poteškoćama.

Ključne riječi

Hrčak ID:

38550

URI

https://hrcak.srce.hr/38550

Datum izdavanja:

30.6.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.210 *