hrcak mascot   Srce   HID

Original scientific paper

Crkva i smrtna kazna

Luka Tomašević   ORCID icon orcid.org/0000-0002-5549-1754 ; Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilište u Splitu

Fulltext: croatian, pdf (993 KB) pages 280-295 downloads: 2.174* cite
APA 6th Edition
Tomašević, L. (2002). Crkva i smrtna kazna. Crkva u svijetu, 37 (3), 280-295. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/38960
MLA 8th Edition
Tomašević, Luka. "Crkva i smrtna kazna." Crkva u svijetu, vol. 37, no. 3, 2002, pp. 280-295. https://hrcak.srce.hr/38960. Accessed 18 Sep. 2019.
Chicago 17th Edition
Tomašević, Luka. "Crkva i smrtna kazna." Crkva u svijetu 37, no. 3 (2002): 280-295. https://hrcak.srce.hr/38960
Harvard
Tomašević, L. (2002). 'Crkva i smrtna kazna', Crkva u svijetu, 37(3), pp. 280-295. Available at: https://hrcak.srce.hr/38960 (Accessed 18 September 2019)
Vancouver
Tomašević L. Crkva i smrtna kazna. Crkva u svijetu [Internet]. 2002 [cited 2019 September 18];37(3):280-295. Available from: https://hrcak.srce.hr/38960
IEEE
L. Tomašević, "Crkva i smrtna kazna", Crkva u svijetu, vol.37, no. 3, pp. 280-295, 2002. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/38960. [Accessed: 18 September 2019]

Abstracts
Autor analizira opstojnost, pravnu opravdanost l motivacije
smrtne kazne, kako u različitim društvima, tako l unutar Crkve. U
prvom poglavlju Ispituje njezinu opstojnost tijekom povijesti,
počevši od "predjurldlčklh" kultura do onih "Jurtdtčklh". U drugom
poglavlju riječ Je o buđenju svijesti o dostojanstvu i vrijednosti
ljudskog života u modernom razdoblju sve do danas. U trećem
dijelu autor Iznosi stav kršćanstva t Crkve u povijesti l danas.
Služeći se analitičkom metodom, autor Ističe da su sva društva
l kulture u povijesti poznavale smrtnu kaznu. U "predjurtdlčktm"
društvima ona Je bila čin osvete tll "sakralne" dužnosti, dok u
Jurtdlčklm društvima postaje kazneno pravo državne vlasti kojim
se ona brani od zločinaca l obeshrabruje buduća zlodjela.
Od polovice XVIII. stoljeća počinje razvoj svijesti o dostojanstvu
osobe, o ljudskim pravima, kao što Je pravo na život. Da U umjesto
smrtne kazne država treba odrediti neku "medtclnalnu" kaznu koja
bi zločincu omogućila rehabilitaciju l povratak u društvenu zajednicu,
pitanje je koje zaokuplja europsku misao. Prvi glas protiv
smrtne kazne dolazi od talijanskog pravnika C. Beccarlae. Njegova
misao će utjecati na reformu kaznenog prava, tako da krajem XIX.
t u XX. stoljeću brojne države započinju s ukidanjem smrtne kazne
l uvode kaznu doživotnog zatvora. No, smrtna kazna postoji t vrši
se još uvijek u mnogim državama svijeta, unatoč deklaracijama
OUN-a l sve jačem pokretu protiv opstojnosti smrtne kazne.
Rano kršćanstvo protivilo se postojanju smrtne kazne jer se
ona protivila kršćanskom t ljudskom dostojanstvu, o čemu svjedoče
neki crkveni oci. Ipak, pod utjecajem društvenog mentaliteta l
rimskog prava, u srednjem vijeku (XII. st.) I Crkva dopušta smrtnu
kaznu, radi općeg dobra zajednice, obeshrabrivanja drugih
mogućih zločinaca t zadovoljenja kaznene pravednosti. Smrtna je
kazna smatrana zlom koje silom nameće zakonita t javna vlast
zbog održavanja društvenog reda.
U povijesti Ima veoma malo Intervenata Učtteljstva o smrtnoj
kazni; tek u srednjem vijeku (1208.) jedan tekst pape Nikole L, te
jedan govor pape Pija XII. Prema Piju XII. nije država ta koja Ima
pravo raspolaganja životom pojedinca, već je sam kriminalac taj koji Je svojim zločinom sam sebe lišio prava na život, a državna
vlast Je samo izvršitelj kazne.
U današnje vrijeme, kada je sazorila ideja u društvu o dostojanstvu
ljudske osobe, o vrijednosti ljudskog života i o neotuđivom
pravu na život, i Crkva je na razini svojega Uciteljstva postala
svjesna daje smrtna kazna neprilična u modernom društvu. S time
se slaže Sveti Otac, kao i svi biskupi Katoličke crkve.

Keywords
smrtna kazna; zločin; zlo djelo; društvo; kršćanska zajednica; Crkva; teologija; kazna; osoba; osobno dostojanstvo; život; Učiteljstvo

Hrčak ID: 38960

URI
https://hrcak.srce.hr/38960

[english]

Visits: 3.371 *