Šumarski list, Vol. 133 No. 5-6, 2009.
Prethodno priopćenje
Prvi rezultati istraživanja mogućnosti revitalizacije kamenoloma Očura i autohtonim vrstama drveća i grmlja
Sanja Perić
; Šumarski institut Jastrebarsko
Jasnica Medak
; Šumarski institut Jastrebarsko
Ivan Pilaš
; Šumarski institut Jastrebarsko
Boris Vrbek
; Šumarski institut Jastrebarsko
Martina Tijardović
; Šumarski institut Jastrebarsko
Sažetak
Na području Republike Hrvatske uvriježena je praksa da se različiti, krajnje devastirani tereni poput kamenoloma, deponija, odlagališta, šljunčara, u smislu trajnog zelenog pokrova, biološki revitaliziraju crnim borom (Pinus nigra Mill.). Korištenje drugih vrsta šumskog drveća te njihova uporaba u revitalizaciji do sada je kod nas nedovoljno istraženo. U tu je svrhu, u jesen 2007. godine, osnovano pokusno polje za potrebe istraživanja biološke sanacije kamenoloma Očura II autohtonim vrstama drveća i grmlja. Izabrane vrste su crni jasen (Fraxinus ornus), gorski javor (Acer pseudoplata nus), crna topola (Populus nigra), vrbe (Salix sp.), te kalina (Ligustrum vul gare) i bodljikava veprina (Ruscus aculeatus).
Podaci o preživljenju nakon dvije sezone evidentiranja ukazuju na bolju otpornost na presadnju i na prilagodbu novim uvjetima školovanih sadnica javora, jasena te vrba i topola od biljaka presađenih iz šume.
Sadnice kaline iz rasadnika nisu pokazale sličnu karakteristiku ranije navedenih vrsta, kao ni sklonost određenom tipu tla. Najmanje je preživljenje sadnica iz šume prenešenih na šumsko tlo (68,8 %), a najveće, također šum skih sadnica, ali na poljoprivrednom tlu (87,5 %).
Ukupno gledajući, može se uočiti kako sadnice iz rasadnika imaju visoko i približno isto preživljenje i na poljoprivrednom i na šumskom tlu (89,2–89,7 %), a veće je od preživljenja biljaka presađenih iz šume. Ono se kreće od 73,8 % na šumskom, do 86,3 % na poljoprivrednom tlu.
Sveukupno preživljenje biljaka (izuzevši veprinu) od 85,0 % vrlo je visoko i zadovoljavajuće te pokazuje šire mogućnosti odabira vrsta prilikom radova na biološkoj sanaciji pojedinih kamenoloma od do sada uvriježenih u praksi.
Analizom visinskih klasa, za sve promatrane vrste utvrđen je pomak za 1–4 klase. Najveći visinski prirast (do 120 cm) imale su sadnice vrba i topola.
Ključne riječi
autohtone vrste drveća i grmlja; biološka revitalizacija; kamenolom Očura II; pionirske vrste; pokusno polje
Hrčak ID:
39503
URI
Datum izdavanja:
30.6.2009.
Posjeta: 1.912 *