hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

UNESCO i zaštita kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba

Robert Mrljić ; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: engleski, pdf (156 KB) str. 785-822 preuzimanja: 1.142* citiraj
APA 6th Edition
Mrljić, R. (2009). UNESCO and the Protection of Cultural Property in the Event of Armed Conflict. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 59 (4), 785-822. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/39525
MLA 8th Edition
Mrljić, Robert. "UNESCO and the Protection of Cultural Property in the Event of Armed Conflict." Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 59, br. 4, 2009, str. 785-822. https://hrcak.srce.hr/39525. Citirano 26.02.2020.
Chicago 17th Edition
Mrljić, Robert. "UNESCO and the Protection of Cultural Property in the Event of Armed Conflict." Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 59, br. 4 (2009): 785-822. https://hrcak.srce.hr/39525
Harvard
Mrljić, R. (2009). 'UNESCO and the Protection of Cultural Property in the Event of Armed Conflict', Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 59(4), str. 785-822. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/39525 (Datum pristupa: 26.02.2020.)
Vancouver
Mrljić R. UNESCO and the Protection of Cultural Property in the Event of Armed Conflict. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu [Internet]. 2009 [pristupljeno 26.02.2020.];59(4):785-822. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/39525
IEEE
R. Mrljić, "UNESCO and the Protection of Cultural Property in the Event of Armed Conflict", Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol.59, br. 4, str. 785-822, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/39525. [Citirano: 26.02.2020.]

Sažetak
Uloga UNESCO-a u nastajanju, provedbi i razvoju međunrodnopravnih pravila vezanih uz zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba je analizarana u povijesnom kontekstu. Autor je analizi pristupio polazeći prvenstveno od odredbi samog “ustavnog akta” UNESCO-a, te Konvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba iz 1954 godine i njezinih protokola. Razvitak i provedba pravila u ovom području u značajnoj mjeri ovise upravo o ovoj međunarodnoj organizaciji, ali pokazano je da postoji i čitav niz drugih međunarodnopravnih instrumenata i organizacija s kojima je UNESCO u većoj ili manjoj povezan i na koje više ili manje utječe. Značajan doprinos razvoju međunarodnog prava u ovom kontekstu predstavljali su usvajanje II Protokola Konvencije za zaštitu kulturanih dobara u slučaju oružanog sukoba 1999 godine, praksa Međunarodnog suda za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, te Dekleracija u vezi namjernog uništavanja kulturne baštine iz 2003. Autor zaključuje da ulozi UNESCO-a u zaštiti kulturne baštine treba pristupiti realistično, uvijek vodeći računa o nadležnosti i mogućnostima koje su UNESCO-u dane odredbama različitih međunarodnopravnih instrumenata. Na isti način treba pristupiti i pitanju sankcija koje su UNESCO-u na raspolaganju u slučaju nepoštivanja odredbi, u prvom redu, Konvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba iz i njenih dvaju protokola.

Ključne riječi
UNESCO; zaštita kulturnih dobara; oružani sukob

Hrčak ID: 39525

URI
https://hrcak.srce.hr/39525

[engleski] [njemački]

Posjeta: 1.882 *