Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

Civilno društvo i ustavna demokracija u političkom liberalizmu Johna Rawlsa

Luka Juroš


Puni tekst: hrvatski pdf 870 Kb

str. 17-32

preuzimanja: 1.208

citiraj


Sažetak

Članak obrazlaže potrebu eksplicitnoga uključivanja civilnoga društva u Rawlsov sustav političkog liberalizma. Članak identificira tri problema u Rawlsovu sustavu i tada kroz definicije civilnoga društva Keanea, Taylora, Gellnera i Rosenblum izlaže mogućnosti njihova rješavanja. Prvi je problem onaj stabilnosti demokratskih sustava, koji je Rawls riješio uvođenjem preklapajućeg konsenszusa. Rawls, ipak nije dostatno objasnio dinamiku interakcije između razložnih doktrina, čime je ostavio prostor za gubitak potpore trenutnoj
političkoj koncepciji pravde u slučajevima u kojima politički predstavnici previše često ignoriraju stavove razložnih doktrina. Drugi je problem onaj nerazložnih doktrina: Rawls planira da ih se riješi uobičajenim pravnim mehanizmima, ali ne elaborira kako se mogu nadzirati njihove aktivnosti. Posljednji je problem onaj stvaranja i mijenjanja javnoga uma, u kojem Rawls ne daje dostatne načine na koji javnost može utjecati na odluke zakonodavaca,
sudstva i državnih dužnosnika. Esej identificira elemente definicija civilnoga društva koji rješavaju ova tri problema i zaključuje da bi Rawlsov sustav bio ojačan uključivanjem civilnoga društva.

Ključne riječi

ustavna demokracija; civilno društvo; stabilnost; razložne i nerazložne doktrine; javni um; demokratska participacija; politički liberalizam

Hrčak ID:

3827

URI

https://hrcak.srce.hr/3827

Datum izdavanja:

15.9.2005.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.387 *