hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Struktura i dinamika sječe suhih i odumirućih stabala hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu od 1996. do 2006. godine

Tomislav Dubravac   ORCID icon orcid.org/0000-0003-3133-8322 ; Šumarski institut Jastrebarsko
Stjepan Dekanić ; Šumarski institut Jastrebarsko

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 391-405 preuzimanja: 420* citiraj
APA 6th Edition
Dubravac, T. i Dekanić, S. (2009). Struktura i dinamika sječe suhih i odumirućih stabala hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu od 1996. do 2006. godine. Šumarski list, 133 (7-8), 391-405. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/40466
MLA 8th Edition
Dubravac, Tomislav i Stjepan Dekanić. "Struktura i dinamika sječe suhih i odumirućih stabala hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu od 1996. do 2006. godine." Šumarski list, vol. 133, br. 7-8, 2009, str. 391-405. https://hrcak.srce.hr/40466. Citirano 09.07.2020.
Chicago 17th Edition
Dubravac, Tomislav i Stjepan Dekanić. "Struktura i dinamika sječe suhih i odumirućih stabala hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu od 1996. do 2006. godine." Šumarski list 133, br. 7-8 (2009): 391-405. https://hrcak.srce.hr/40466
Harvard
Dubravac, T., i Dekanić, S. (2009). 'Struktura i dinamika sječe suhih i odumirućih stabala hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu od 1996. do 2006. godine', Šumarski list, 133(7-8), str. 391-405. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/40466 (Datum pristupa: 09.07.2020.)
Vancouver
Dubravac T, Dekanić S. Struktura i dinamika sječe suhih i odumirućih stabala hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu od 1996. do 2006. godine. Šumarski list [Internet]. 2009 [pristupljeno 09.07.2020.];133(7-8):391-405. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/40466
IEEE
T. Dubravac i S. Dekanić, "Struktura i dinamika sječe suhih i odumirućih stabala hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu od 1996. do 2006. godine", Šumarski list, vol.133, br. 7-8, str. 391-405, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/40466. [Citirano: 09.07.2020.]

Sažetak
Iz dosadašnjih istraživanja, kao i iz opažanja šumarskih stru čnjaka u praksi, mogu se iščitati dvije glavne opće prihvaćene značajke veza ne uz sušenje lužnjaka s obzirom na starost sastojine i šumsku zajednicu: (1) srednjodobne, starije i stare sastojine najpodložnije su sušenju stabala hrasta lužnjaka i (2) najveći intenziteti sušenja događaju se u šumskim zajednicama hrasta lužnjaka u nizi. U ovome su radu navedene dvije pretpostavke ispitane za sastojine hrasta lužnjaka od prvoga do šetog dobnog razreda na području Spačvanskoga bazena analizom evidencije o dinamici i strukturi sječe suhih i odumirućih (3B) stabala tijekom razdoblja od 11 godina (1996. do 2006. godine). Analiza je obavljena na temelju dostupnih podataka koji se prikupljaju ti jekom redovitoga gospodarenja u “Hrvatskim šumama” d.o.o. i pohranjuju u bazu podataka HS Fond. Iz preuzetih podataka izdvojeno je 962 odsjeka ukup ne površine 20 671 ha, koji su podijeljeni u tri grupe prema fitocenološ koj pripadnosti.
U odabranim je odsjecima tijekom promatranoga razdoblja ukupno posje čeno 850 835 m3hrasta lužnjaka, od čega se 58 % (492 583 m3) odnosilo na suha i odumiruća stabla. U više od 69 % odsjeka zahvati pridobivanja drva obavljani su 3 i više puta, a u 20 % odsjeka praktički svake druge godine (pet ulazaka).
S obzirom na starost sastojine, intenzitet sječe suhih i odumirućih stabala naglo raste nakon ulaska u peti dobni razred, odnosno nakon starosti sasto jine od 80 godina. Međutim, daljnom je analizom ustanovljeno da postoji izra zito velika varijabilnost u intenzitetu sječe suhih i odumirućih stabala unutar istoga dobnog razreda. Dakle, ne može se donijeti generalni zaključak kada se govori o ulozi starosti sastojine u procesu sušenja lužnjaka, jer starost sasto jine vjerojatno samo pojačava ostale negativne čimbenike u onim sastojinama u kojima su ti čimbenici već prisutni.
Gledajući vrijednosti ukupno posječenoga obujma suhih i odumirućih sta bala tijekom promatranoga razdoblja (m3/ha) nisu ustanovljene statistički značajne razlike među odsjecima tri biljne zajednice. Razlike su ipak potvr đene u dinamici tijekom promatranoga razdoblja. U tom je smislu potvrđena pretpostavka da su sastojine u nizi sa rastavljenim šašem nestabilnije od ostale dvije zajednice, jer je u njima zabilježen i najveći (7,1 % 1998. godine), ali također i najmanji (1,8 % 2000. godine) prosječni godišnji intenzitet, iska zan kao postotak od drvne zalihe hrasta u odsjeku. Isto tako posljedice koje sušenje ostavlja u sastojinama u nizi s obzirom na izostanak podstojne etaže različite su u odnosu na sastojine na gredi i zahtijevaju daljnje detaljne istra živačke napore kako bi ih se na odgovarajući način kvanitificiralo.
Prostorno definirana baza podataka za lužnjakove sastojine Spačvanskoga bazena koja je nastala kao rezultat ovoga rada, nastavit će se nadopunja vati podacima i u idućim godinama. Povezivanje s drugim bazama podataka, pri mjerice s rezultatima motrenja razina podzemne vode s mreže piezometarskih postaja, omogućit će složenije i detaljnije prostorno-vremenske analize tren dova sušenja hrasta lužnjaka. Zaključci temeljeni na rezultatima ovoga istraži­vanja odnose se na značajke sušenja u lužnjakovim sastojinama Spačvanskoga bazena i potrebno ih je daljnjom primjenom ove ili slične metodologije provje riti u ostalim većim šumskim kompleksima hrasta lužnjaka u Hrvatskoj.

Ključne riječi
hrast lužnjak; Spačvanski bazen; starost sa stojine; sušenje; šumska zajednica

Hrčak ID: 40466

URI
https://hrcak.srce.hr/40466

[engleski]

Posjeta: 739 *