hrcak mascot   Srce   HID

Professional paper

Konkurentnost šumske biomase u Hrvatskoj u uvjetima tržišta CO2 emisija

Robert Pašičko ; Fakultet elektrotehnike i računarstva Zagreb
Davorin Kajba   ORCID icon orcid.org/0000-0001-9194-1030 ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Julije Domac ; Regionalna agencija sjeverozapadne Hrvatske, Zagreb

Fulltext: croatian, pdf (467 KB) pages 425-438 downloads: 1.665* cite
APA 6th Edition
Pašičko, R., Kajba, D. & Domac, J. (2009). Konkurentnost šumske biomase u Hrvatskoj u uvjetima tržišta CO2 emisija. Šumarski list, 133 (7-8), 425-438. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/40470
MLA 8th Edition
Pašičko, Robert, et al. "Konkurentnost šumske biomase u Hrvatskoj u uvjetima tržišta CO2 emisija." Šumarski list, vol. 133, no. 7-8, 2009, pp. 425-438. https://hrcak.srce.hr/40470. Accessed 28 Nov. 2020.
Chicago 17th Edition
Pašičko, Robert, Davorin Kajba and Julije Domac. "Konkurentnost šumske biomase u Hrvatskoj u uvjetima tržišta CO2 emisija." Šumarski list 133, no. 7-8 (2009): 425-438. https://hrcak.srce.hr/40470
Harvard
Pašičko, R., Kajba, D., and Domac, J. (2009). 'Konkurentnost šumske biomase u Hrvatskoj u uvjetima tržišta CO2 emisija', Šumarski list, 133(7-8), pp. 425-438. Available at: https://hrcak.srce.hr/40470 (Accessed 28 November 2020)
Vancouver
Pašičko R, Kajba D, Domac J. Konkurentnost šumske biomase u Hrvatskoj u uvjetima tržišta CO2 emisija. Šumarski list [Internet]. 2009 [cited 2020 November 28];133(7-8):425-438. Available from: https://hrcak.srce.hr/40470
IEEE
R. Pašičko, D. Kajba and J. Domac, "Konkurentnost šumske biomase u Hrvatskoj u uvjetima tržišta CO2 emisija", Šumarski list, vol.133, no. 7-8, pp. 425-438, 2009. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/40470. [Accessed: 28 November 2020]

Abstracts
Povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj ener get skoj bilanci, jedan je od strateških ciljeva sve većeg broja zemalja. Hrvatska se potpisivanjem međunarodnih sporazuma (npr. Kyoto protokol) te sukladno za konodavstvu i priključivanju u EU, obvezala na poduzimanje konkretnih ko raka u povećanju korištenja obnovljivih izvora energije, sukladno paradigmi “održivog razvoja”. Biomasa je obnovljivi izvor energije s najvećim potencija lom u Hrvatskoj.
Cilj ovoga rada je istražiti utjecaj Europske sheme trgovanja emisijama (EU ETS sheme) i fleksibilnih mehanizama Kyotskog protokola – mehanizam Zajedničke implementacije (engl.Joint Implementation, JI) i Mehanizam čis tog razvoja (engl.Clean Development Mechanism, CDM) na konkurentnost proizvodnje energije iz biomase. Osnovna prednost biomase u odnosu na fo silne energente je u tome, što se sagorijevanje biomase u svrhu proizvodnje ener gije smatra tehnologijom bez CO2emisija, budući da biomasa tijekom ras ta veže CO2u procesu fotosinteze.
EU ETS ograničava količinu emisija na nacionalnoj razini i na razini po jedinog postrojenja. Svako postrojenje ima određenu količinu emisijskih prava tj. kvotu kojom raspolaže, a trgovanje između postrojenja omogućuje za dovoljenje vlastite kvote kupnjom emisijskih prava na tržištu. JI i CDM pro jekti predstavljaju fleksibilne Kyoto mehanizme, koji omogućuju ulaganje u projekte smanjenja emisija izvan zemlje ulagača. Količina emisija smanjena u tim projektima koristi se za zadovoljenje kvota zemlje ulagača, a cijenu CO2 emisija po toni iz takvih projekata određuje tržište. Ograničenje količine emi sija koju pojedino postrojenje ili država smiju emitirati, dovodi do povećanja konkurentnosti niskougljičnih tehnologija.
Pri iskorištenju i gospodarenju šumama nastaju velike količine šumske bio mase koje se mogu upotrijebiti za proizvodnju energije. Dodatna mogućnost iskorištenja biomase, ostvariva je osnivanjem bioenergetskih plantaža i proiz vodnjom biomase šumskih vrsta drveća u kulturama kratkih ophodnji (KKO).
U radu je prikazan matematičko ekonomski model, pomoću kojega je mo guće istražiti utjecaj cijene CO2emisija na investicijske odluke o gradnji novih elektrana ili o promjeni goriva u postojećim elektranama, odnosno istražiti pri kojim cijenama prava na emisiju biomasa postaje konkurentna drugim tehnologijama. Promjena cijene CO2emisija utječe na kratkoročne (KGT) i dugoročne granične troškove (DGT) proizvodnje električne energije, pri čemu odluka o promjeni goriva u postojećoj elektrani ovisi o kretanju krat koročnih graničnih troškova, dok o dugoročnim graničnim troškovima ovisi investicijska odluka prilikom izgradnje novih elektrana.
Rezultati primijenjenog modela govore kako je u postojećim elektranama (usporedba KGT) uporaba biomase kao goriva konkurentnija od uporabe plina čak i bez poticajne cijene od prodaje električne energije iz obnovljivih izvora (feed-in tarifom), dok je biomasa konkurentnija od ugljena pri cijeni emisijskih prava višoj od 26 €/tCO2. Prilikom donošenja odluke o investiranju u novu elektranu (usporedba DGT) s postojećom feed-in tarifom, investiranje u izgradnju elektrane na biomasu je isplativija odluka od investiranja u elek tranu na ugljen ili plin (pri nižoj cijeni biomase) dok je pri višoj cijeni bio mase ona isplativija kod cijene emisijskih prava više od 21 €/tCO2.

Keywords
EU ETS shema; Hrvatska; kratkorični i dugori čni granični troškovi (KGT i DGT); šumska biomasa

Hrčak ID: 40470

URI
https://hrcak.srce.hr/40470

[english]

Visits: 2.378 *