Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

ZEMLJOPISNO-POVIJESNI POLOŽAJ LUKA PARENTIJA I NEZAKCIJA

Marin Zaninović ; Arheološki zavod Ivana Lučića 3 10001 Zagreb, HR


Puni tekst: hrvatski pdf 160 Kb

str. 115-135

preuzimanja: 945

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 160 Kb

str. 136-136

preuzimanja: 1.240

citiraj


Sažetak

SAŽETAKZEMLJOPISNO-
POVIJESNI POLOŽAJ LUKA
PARENTIJA I NEZAKCIJA
Marin ZANINOVIĆ
I Parentij i Nezakcij ključna su naselja histarskoga poluotoka. Naravno, uključivši i
Polu. Međutim, geostrateški položaj Parentija na zapadnoj te Nezakcija na istočnoj obali
bio je specifičan već u prethistoriji. Njihov gradinski karakter to potvrđuje. Oba su naselja
imala važnu ulogu u plovidbi od ranih vremena, jer su bile važne točke na istočnome
jadranskome plovnom putu. Nezakcij, odnosno njegova luka Budava je bila luka predaha
za lađe koje su se ondje zaustavljale u prirodnom skloništu od svih vjetrova. To je bilo
uzrokom da je Nezakcij u svome razvitku imao dodire s udaljenim
krajevima od Italije
do Grčke, o čemu svjedoče arheološki nalazi. Činjenica da su ga Rimljani razorili 177.
god. pr. Kr. nije mogla spriječiti njegov ponovni prirodni razvitak u istoj funkciji. Opet
je bio jedna od završnih luka istočnoga
jadranskoga puta. To je, po svemu sudeći, bio
i glavnim razlogom što je naselje dobilo status rimskoga municipija, iako se praktički
nalazilo u ageru kolonije Pole. Praktični Rimljani time su omogućili brodskome prometu
i brodarima rješavanje praktičnih pitanja u samom Nezakciju te ih riješili odlazaka u 10
km udaljenu Polu. Tu je ulogu ovo lučko naselje zadržalo do kraja antike.
Parentij i njegov poluotok bili su važno pristanište zapadne istarske obale; i oni su pružali
zaštitu od sjevernih i južnih vjetrova. Stanovnici gradina Picugi i Sv. Anđel imali su svoju
luku. Urbanizacija Histrije, od Cezara nadalje, dala je Parentiju status rimske kolonije.
Njegovu lučku važnost pokazuju i natpisi Tita Abudija Vera, visokog časnika
ravenatske
f lote koji je gradu poklonio obnovljene hramove i lučke gatove
u 1. st. posl. Kr. U svome
je razvitku Parentij koristio i solane. Biskup Eufrazije darovao je svojim kanonicima
trećinu prihoda iz solana na Brijunima 534. g., a dio tih prihoda korišten je i za izgradnju
slavne porečke bazilike. Solane su imale i brojne villae duž obale. Put soli je vodio i u
unutrašnjost histarskim stočarima i poljoprivrednicima.
Sličnosti
prirodnoga lučkoga položaja i strateških funkcija na svoj način povezuju
prošlost
tih dvaju starih i slavnih naselja Histrije.

Ključne riječi

Parentij; Nezakcij; mitovi; plovni putovi; Rimljani

Hrčak ID:

40943

URI

https://hrcak.srce.hr/40943

Datum izdavanja:

15.11.2007.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.401 *