hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Krizno komuniciranje i mediji: izvještavanje tiska o minskim nesrećama

Josip Čerina ; Hrvatski centar za razminiravanje, Podružnica Zadar, Hrvatska
Nada Zgrabljić Rotar

Puni tekst: engleski, pdf (229 KB) str. 143-163 preuzimanja: 899* citiraj
APA 6th Edition
Čerina, J. i Zgrabljić Rotar, N. (2009). Communication in Crises and Media: Press Coverage on Landmine Accidents. Medijska istraživanja, 15 (1), 143-163. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/41690
MLA 8th Edition
Čerina, Josip i Nada Zgrabljić Rotar. "Communication in Crises and Media: Press Coverage on Landmine Accidents." Medijska istraživanja, vol. 15, br. 1, 2009, str. 143-163. https://hrcak.srce.hr/41690. Citirano 28.09.2021.
Chicago 17th Edition
Čerina, Josip i Nada Zgrabljić Rotar. "Communication in Crises and Media: Press Coverage on Landmine Accidents." Medijska istraživanja 15, br. 1 (2009): 143-163. https://hrcak.srce.hr/41690
Harvard
Čerina, J., i Zgrabljić Rotar, N. (2009). 'Communication in Crises and Media: Press Coverage on Landmine Accidents', Medijska istraživanja, 15(1), str. 143-163. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/41690 (Datum pristupa: 28.09.2021.)
Vancouver
Čerina J, Zgrabljić Rotar N. Communication in Crises and Media: Press Coverage on Landmine Accidents. Medijska istraživanja [Internet]. 2009 [pristupljeno 28.09.2021.];15(1):143-163. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/41690
IEEE
J. Čerina i N. Zgrabljić Rotar, "Communication in Crises and Media: Press Coverage on Landmine Accidents", Medijska istraživanja, vol.15, br. 1, str. 143-163, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/41690. [Citirano: 28.09.2021.]

Sažetak
Minski problem u Republici Hrvatskoj je kriza fizičke naravi koja zahtjeva komuniciranje prema različitim javnostima. Zbog ljudskih i gospodarskih gubitaka u mnogobrojnim dramatičnim incidentima nakon Domovinskoga rata, a i prije toga, minske nesreće, prema definicijama teorije kriznog komuniciranja (Banks, 2005) poprimaju razmjere društvene i gospodarske katastrofe. Kada se dogodi minska nesreća izvještavanje je izuzetno važan etički, moralni i društveni problem s aspekta struke koja organizira protuminsko djelovanje i s aspekta novinara. U tome iznimno veliku ulogu imaju službe za odnose s javnošću, ali bi njihov rad, da bi mediji učinkovito obavljali svoju društvenu odgovornost morao biti kontinuiran kako za vrijeme krize, tako i prije i poslije (Novak, 2001). Ovaj rad donosi kvantitativnu analizu članaka o minskim nesrećama koji su objavljeni u dnevnim novi-nama u razdoblju od početka 2007. do kraja 2008. godine, njih n=85. Analizom su obuhvaćene novine prema nacionalnom i regionalnom dosegu, ukupno 4 s nacio¬nalnim i 6 s regionalnim. Cilj istraživanja je bio prikupiti podatke o načinu na koji se prati minski problem, a na temelju trajnosti zanimanja, za temu, opremljenosti članaka, korištenju izvora i navođenju imena žrtava. Svrha je da se time pridonese kreiranju službe za odnose s javnošću u komuniciranju s medijima u kriznim situacijama na primjeru minskih nesreća. Rezultati analize pokazali su da se izvještavanje o minskim nesrećama vezuje uz incident, traje jedna ili dva dana, a nakon toga zanimanje za događaj i minski problem opada. Oko polovica svih napisa ne navodi izvor informacija ili je izvor anoniman. Grafička oprema je skromna i neatraktivna i uglavnom se odnosi na općenite fotografije s mjesta minske nesreće. Identitet minske žrtve se najčešće otkriva. Na temelju istraživanja se zaključuje da je potrebno organizirano i stručno jačanje suradnje između struke koja se bavi protuminskim djelovanjem i medija kako bi se omogućilo učinkovitije širenje i dostupnost različitih sadržaja, a ne samo rutinsko izvještavanje o nesreći. To bi se pozitivno odrazilo na komunikacijske vrijednosti tiska u promociji sigurnog pona¬šanja u okruženju zagađenom minama.

Ključne riječi
krizno komuniciranje; minski problem; mediji; minske nesreće; izvori informacija; službe za odnose s javnošću

Hrčak ID: 41690

URI
https://hrcak.srce.hr/41690

[engleski]

Posjeta: 2.121 *