Radovi, Vol. 40 No. 1, 2005.
Prethodno priopćenje
Primjena digitalizacije krošanja i metoda vizualizacije u izučavanju strukture sastojina
Tomislav Dubravac
Sažetak
U radu se iznose mogućnosti novog načina izučavanja strukture sastojina na primjeru digitalizacije krošanja i izrade digitalnog trodimenzionalnog modela sastojina (vizualizacije). Kao podloga za to, uzete su dvije naše karakterističe prirodne mješovite sastojine, sastojina hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris, /Anić 1959/ emend. Rauš 1969) te sastojina bukve i jele (Omphalodo vernae-Fagetum Marinček et al. 1992).
Na pokusnim plohama trajnoga karaktera sva su stabla obrojčana i kartirana,
a istima su izmjereni prsni promjeri, visine stabala, dužine debala te snimane horizontalne projekcije krošanja. Projekcije krošanja zatim su digitalizirane u CAD programu MicroStation, aplikacija IRAS B, sa srednjom točnošću od 4 cm. Samo geokodiranje i izjednačenje obavljeno je Affinom transformacijom (projiciranje koordinate iz jedne ravnine-izvorni koordinatni sistem, u drugu paralelnu ravninu-izlazni koordinatni sistem) te prebacivanju rasterskog file-a u vektorski oblik, također u programu MicroStation. Na vektorskim plohama izračunate su površine bez zastora krošanja unutar područja (plohe) te površine pod krošnjama izvan područja (plohe). Zatim su datoteke transferirane u program AutoCAD 2000 dwg zbog pojednostavljenog načina prikazivanja. Projekcije krošanja upotpunjene su vertikalnim profilom (CorelDraw) sastojine koji proporcionalno prikazuje odnos osnovnih elemenata krošnje i debla. Na temelju izmjerenih dimenzija stabala na terenu i računalnim programom 3DS Max napravljen je trodimenzionalni model sastojine. Modelu je pridružena odgovarajuća tekstura krošanja, čime se dobio slikovitiji prikaz situacije. Kod izradbe modela vodilo se računa o prostornom rasporedu stabala, visinama stabala, dužinama debala, dužinama i širinama krošanja te o fenotipskim oblicima krošanja hrasta, graba, bukve i jele.
U sastojini hrasta lužnjaka i običnoga graba simuliran je naplodni sijek te isti prikazan u trodimenzionalnoj naravi. Modeli omogućuju računalno praćenje i simulaciju obavljenih gospodarskih jera u sastojini i otvaraju nove mogućnosti rješavanja i upravljanja postojećim informacijama, a svoju primjenu mogu naći u aerofototaksaciji i GIS-u. Metode trodimenzionalne vizualizacije mogu poslužiti predočavanju prirodnog razvoja sastojina, vizualnoj usporedbi sastojina prije i poslije zahvata, kao i pomaku paradigme (primjera-obrasca) istraživanja u šumarstvu od promatranja cijele sastojine prema pristupu istraživanja pojedinog stabla.
Ključne riječi
struktura sastojine; projekcije krošanja; digitalizacija; trodimenzionalni model; hrast; grab; bukva; jela
Hrčak ID:
4016
URI
Datum izdavanja:
26.9.2005.
Posjeta: 1.633 *