Kineziologija, Vol. 38 No. 1., 2006.
Izvorni znanstveni članak
Istraživanje povezanosti perceptivno-motoričkih sposobnosti i akademskog uspjeha učenika petog razreda osnovne škole te usporedba dobivenih vrijednosti s oseretskyjevomskalom motoričkog razvoja
Parivash Nourbakhsh
Sažetak
Uvod
Dijete je složeno biće i njegov je identitet više no jednostavna suma različitih dijelova. Drugim riječima, opći trend razvoja uključuje sve aspekte dječjeg bivanja i djelovanja: perceptivno/motoričke sposobnosti, afektivni i kognitivni razvoj evoluiraju zajedno. Stoga, pri dizajniranju i planiranju programa učenja, osnovno je poznavati razvojne osobitosti djeteta, osobito dinamiku razvoja perceptivno-motoričkih sposobnosti u djetinjstvu. Oseretsky, navodi različite faktore perceptivno-motoričkog razvoja kod djece u dobi od 6 do 14 godina. Pokazao je da razvoj tih faktora utječe na razvoj motoričkih vještina u djece. Također je osmislio i validirao test koji se široko koristio kao standard mjerenja dječjeg perceptivno-motoričkog razvoja (Sloan, 1955; Bailer, 1973). Uzevši u obzir činjenicu da je razvoj u djetinjstvu primarno senzorno-motorički, programi nastave tjelesnog odgoja u školama mogli bi imati ključnu ulogu u razvoju tih sposobnosti. Kako bi se stvorili odgovarajući preduvjeti potrebni za razvoj motoričkih sposobnosti, programi u okviru kojih bi naglasak bio postavljen na razvoj perceptivno-motoričkih sposobnosti mogli bi biti od pomoći i za razvoj drugih kapaciteta, npr. kognitivnih i afektivnih. Sukladno tome, činilo se potrebnim proučiti različite aspekte perceptivno-motoričkih sposobnosti djevojčica petog razreda osnovne škole. Točnije, svrha ovog rada bila je ispitati perceptivno-motoričke sposobnosti učenica petog razreda četiriju edukacijskih regija u Ahwazu (Iran). Drugi je cilj istraživanja bio proučiti povezanost perceptivno-motoričkih sposobnosti učenica s njihovim akademskim uspjehom. Oseretskyjeva skala profila razvojnih normi također je korištena kao kriterij s kojim su se uspoređivale vrijednosti dobivenih perceptivno-motoričkih sposobnosti učenica.
Metode rada
Ispitanici. Od ciljane populacije odabrano je prvo 400 učenica petog razreda iz četiriju edukacijskih regija u Ahwazu, Iran. Potom je odabrano po 100 učenica raspoređenih po slučaju činilo subuzorak za svaku regiju.
Instrumenti i varijable. Kako bi se izmjerio stupanj perceptivno-motoričkog razvoja djevojčica primijenjena je Oseretskyjeva skala (PMA) koju čini šest subskala: statička i dinamička koordinacije, dinamička manualna koordinacija, brzina pokreta te sinkroni i asinkroni voljni pokreti. Pouzdanost i valjanost ove skale pokazale su se dobrima; dobivene su vrijednosti korelacija r=0.99 i r=0.88 (Sloan, 1955; Bailer, 1973), a oba su koeficijenta značajna uz p<0.05. Slične su vrijednosti i ranije dobivene na uzorcima iranskih ispitanika (Jafari, 1997; Vali, 2000). Ukupna prosječna ocjena (GPA) završnih ispita korištena je kao mjera akademskog uspjeha.
Rezultati
Rezultati analize kovarijance pokazuju statistički značajnu razliku rezultata na PMA skali kod djevojčica iz različitih edukacijskih regija. Tukeyjevim post-hoc testom utvrđeno je da se perceptivno-motoričke sposobnosti učenica u regiji 2 statistički značajno razlikuju od djevojčica u regiji 1, 3 i 4, i to na razini opće statičke i dinamičke koordinacije, dinamičke manualne koordinacije, brzine pokreta, sinkronih i asinkronih voljnih pokreta te s obzirom na ukupni PMA rezultat.
Rezultati pokazuju da perceptivno-motoričke sposobnosti statistički značajno pozitivno koreliraju s akademskim uspjehom djevojčica petih razreda u svim regijama. Nije dobivena statistički značajna razlika u akademskom uspjehu djevojčica petih razreda iz različitih regija (F=0.52, P=0.67). Osim toga, postotni rangovi ispitanica uspoređeni su s normama prema Oseretskyjevoj skali motori-čkog razvoja. Rezultati usporedbe pokazali su da je samo 54 % ispitanica bilo rangirano iznad vrijed-nosti od 50 %.
Rasprava
Na temelju rezultata ovog istraživanja čini se da programi tjelesnog odgoja u drugoj edukacijskoj regiji pružaju više mogućnosti učenicama za razvoj perceptivno-motoričkih sposobnosti. Prema tim rezultatima moguće je naglasiti činjenicu da, ukoliko i ostale regije razviju i izmijene vlastite programe tjelesnog odgoja, učenici mogu dobiti šansu za povećanje svojih perceptivno-motoričkih sposobnosti kroz djelovanje u okviru sporta i tjelesnog vježbanja. Rezultati ovog istraživanja također pokazuju značajnu i pozitivnu korelaciju perceptivno-motoričkih sposobnosti i akademskog uspjeha na razini cijelog uzorka. Drugim riječima, poduzimajući neke korake za poboljšanje i obogaćivanje edukacijskih programa vježbanja u školama, moguće je stvoriti odgovarajuće uvjete i za kognitivni razvoj učenika. Usporedba rangova perceptivno-motoričkih sposobnosti učenica sa profilima normi prema Oseretskyjevoj skali pokazalo se da je samo 50 posto učenica iznad medijana (rang 50). Dobiveni rezultati i nalazi ostalih istraživanja indiciraju pozitivnu povezanost motoričke aktivnosti i razvoja kognitivnih sposobnosti. Stoga bi bilo nužno da škole ulažu veći napor kako bi obogatile i poboljšale svoje programe tjelesnog odgoja te da više pažnje posvete razvoju perceptivo-motoričkih sposobnosti učenika. Dobiveni rezultati potvrđuju nalaze Bratta (1982), Fallaha (1991), Greena (1990) i Gonzalesa (2003). Svi ti nalazi zajedno ukazuju na potrebu za nastavkom rada na razvoju perceptivno-motoričkih sposobnosti u školskoj dobi. Pripremajući odgovarajuće uvjete za razvoj i nadogradnju perceptivno-motoričkih sposobnosti učenika, moguće je posredno djelovati i na poboljšanje njihovih akademskih postignuća.
Ključne riječi
Hrčak ID:
4115
URI
Datum izdavanja:
30.6.2006.
Posjeta: 7.620 *