hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Donald Francis Tovey, estetički realizam i potreba za filozofijskom muzikologijom

Edward Green ; Manhattan School of Music, New York, S.A.D.

Puni tekst: engleski, pdf (134 KB) str. 227-248 preuzimanja: 1.581* citiraj
APA 6th Edition
Green, E. (2005). Donald Francis Tovey, Aesthetic Realism, and the Need for a Philosophic Musicology. International review of the aesthetics and sociology of music, 36 (2), 227-248. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/43613
MLA 8th Edition
Green, Edward. "Donald Francis Tovey, Aesthetic Realism, and the Need for a Philosophic Musicology." International review of the aesthetics and sociology of music, vol. 36, br. 2, 2005, str. 227-248. https://hrcak.srce.hr/43613. Citirano 20.06.2021.
Chicago 17th Edition
Green, Edward. "Donald Francis Tovey, Aesthetic Realism, and the Need for a Philosophic Musicology." International review of the aesthetics and sociology of music 36, br. 2 (2005): 227-248. https://hrcak.srce.hr/43613
Harvard
Green, E. (2005). 'Donald Francis Tovey, Aesthetic Realism, and the Need for a Philosophic Musicology', International review of the aesthetics and sociology of music, 36(2), str. 227-248. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/43613 (Datum pristupa: 20.06.2021.)
Vancouver
Green E. Donald Francis Tovey, Aesthetic Realism, and the Need for a Philosophic Musicology. International review of the aesthetics and sociology of music [Internet]. 2005 [pristupljeno 20.06.2021.];36(2):227-248. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/43613
IEEE
E. Green, "Donald Francis Tovey, Aesthetic Realism, and the Need for a Philosophic Musicology", International review of the aesthetics and sociology of music, vol.36, br. 2, str. 227-248, 2005. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/43613. [Citirano: 20.06.2021.]

Sažetak
Donald Francis Tovey imao je jasan filozofijski pristup muzikologiji. Rano i tijekom čitave svoje karijere pisao je o umjetnosti u okvirima pomirbe suprotnosti, vjerujući da je glazba nešto što u makrokozmosu izražava prirodu stvarnosti. Međutim, nikada nije bio u stanju opisati taj mikrokozmos na sebi zadovoljavajući način i apelirao je na "filozofe, kvalificiranije od mene da razrade teoriju da je cjelovitost umjetničkog djela tip beskonačnosti". Toveyevu molbu definitivno je uslišalo djelo velikog američkog pjesnika i filozofa Elija Siegela, utemeljitelja estetičkog realizma koji je ustvrdio: "Svijet, umjetnost i vlastitost objašnjavaju jedno drugo: svako je estetičko jedinstvo suprotnosti". Ovo načelo tvori pojmovni most koji ujedinjuje tehničke (i često apstraktne) studije glazbene strukture s teorijama primalaštva koje se bave vrlo ljudskim pitanjem o tome zašto se zanimamo za glazbu. Da bi se osvijetlilo koliko je ključna ideja jedinstva suprotnosti bila za Toveyevu misao te kako je on o njoj mislio tehnički, ovaj se članak pobliže bavi opisom Haydnova "Predstavljanja kaosa" u njegovu djelu Essays in Musical Analysis (Ogledi o glazbenoj analizi). Također je pružen kratak uvid u stavak "Fantasia" njegova opusa 76, br. 6, jer se na svoj način bavi pomirbom reda i nereda. Članak završava predstavljanjem nove analitičke paradigme za kasnog Haydna, uključujući Stvaranje. Čudnovato je što izgleda da je Haydn u svoj svojoj kasnoj sakralnoj glazbi upotrebljavao jasno "dodekafonsku" tehniku. Glazbene strukture naznačene su na temelju kompletiranja ciklusa kroz "totalnu kromatiku". Upotrebljavajući ovaj strukturni postupak Haydn je više od stoljeća ranije anticipirao ono što je Webern opisao kao tehniku kojom je organizirao takva djela kao što su njegovih Šest bagatela za gudači kvartet, op. 9.

Hrčak ID: 43613

URI
https://hrcak.srce.hr/43613

[engleski]

Posjeta: 1.853 *