hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Gudači kvarteti Sofije Gubaiduline kao pokušaj otvaranja zvukovnog prostora

Swetlana Sarkisjan ; Državni konzervatorij, Yerevan, Armenia

Puni tekst: njemački, pdf (78 KB) str. 271-286 preuzimanja: 360* citiraj
APA 6th Edition
Sarkisjan, S. (2005). Die Streichquartete Sofia Gubaidulinas als Versuch der Erschliessung des Sonoristischen Raumes. International review of the aesthetics and sociology of music, 36 (2), 271-286. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/43617
MLA 8th Edition
Sarkisjan, Swetlana. "Die Streichquartete Sofia Gubaidulinas als Versuch der Erschliessung des Sonoristischen Raumes." International review of the aesthetics and sociology of music, vol. 36, br. 2, 2005, str. 271-286. https://hrcak.srce.hr/43617. Citirano 20.06.2021.
Chicago 17th Edition
Sarkisjan, Swetlana. "Die Streichquartete Sofia Gubaidulinas als Versuch der Erschliessung des Sonoristischen Raumes." International review of the aesthetics and sociology of music 36, br. 2 (2005): 271-286. https://hrcak.srce.hr/43617
Harvard
Sarkisjan, S. (2005). 'Die Streichquartete Sofia Gubaidulinas als Versuch der Erschliessung des Sonoristischen Raumes', International review of the aesthetics and sociology of music, 36(2), str. 271-286. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/43617 (Datum pristupa: 20.06.2021.)
Vancouver
Sarkisjan S. Die Streichquartete Sofia Gubaidulinas als Versuch der Erschliessung des Sonoristischen Raumes. International review of the aesthetics and sociology of music [Internet]. 2005 [pristupljeno 20.06.2021.];36(2):271-286. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/43617
IEEE
S. Sarkisjan, "Die Streichquartete Sofia Gubaidulinas als Versuch der Erschliessung des Sonoristischen Raumes", International review of the aesthetics and sociology of music, vol.36, br. 2, str. 271-286, 2005. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/43617. [Citirano: 20.06.2021.]

Sažetak
Konceptualnost zvuka u Sofije Gubaiduline srodna je onom konceptualizmu forme koji je već postao tradicijom u smislu prekoračenja granica glazbe i komuniciranja s izvanglazbenom sferom. Pod time se podrazumijeva komuniciranje rječju (literatura), gestom (slikovno predstavljanje), ritualom (dramaturškim strukturiranjem, obojenim projiciranjem zvuka) i sakralnim (religija, teozofija). Izjednačavanjem konceptualizama zvuka i forme skladateljica prepušta vodeću ulogu procesualnom faktoru: dakle, vremensko-strukturnom zgušćivanju i rastezanju, fizikalno-akustičkim promjenama položaja, variranju i temeljitim promjenama tonskoga sloga i timbra.
U gudačim kvartetima Sofije Gubaiduline različiti su načini artikulacije postavljeni u cilju konstrukcije i tvorbe forme na visoko diferenciran način. Pored poznatih rješenja iz škole poljske avangarde (npr. u djelu Polymorphia K. Pendereckog) susrećemo ovdje mnoge nove postupke proizvodnje zvuka "uporabom gudala" ili "neposrednim dodirivanjem žica prstima" (Gubaidulina). Ovi postupci tvore ukupno tri sfere zvukovnoga prostora: ugođenu (temperiranu), neugođenu (netemperiranu) i akustičku sferu, svaku određenu zvučnim bojama (alikvotima i flažoletima). Skladateljica ih je brižno razvila ovisno o njihovim zadaćama u djelu i one postoje podjednako samostalno kao i u međusobnom djelovanju, ukrštenosti i sukobljavanju. Prostorne sfere sudjeluju u protustavljanju svjesnog i nesvjesnog. (Sofia Gubaidulina naziva to neugođenom [netemperiranom] sredinom "u podsvijesti zarobljene polovice zvučnoga bića".) Ne manje je skladateljici važno s pomoću artikulacije postići "da se akustički zvuk pretvori u simbol". "S pomoću jednog drukčijeg tipa dodira" izrađen prijelaz iz jednog običnog zvuka u flažolet, prijelaz iz jednog izražajem opterećenog temeljnog tona u alikvotni ton za Sofiju je Gubaidulinu isto što i neko naglo premještanje "sa zemlje na nebo". Kao prava istočnjakinja ona se zanima za linearnu perspektivu zvučne dinamike koja se rastvara u horizontalno i u vertikalno, a zanima je i transformacijski put (armenski skladatelj Avet Terterjan nazvao ga je "usamljenim" putem) jednoga tona sa svojstvom "da se uzdigne vertikalno i dostigne nebo, odnosno prodre u dušu". Uostalom, i u tome leži jedan od razloga zašto je Sofia Gubaidulina dopustila da u njezinim gudačim kvartetima (no ne i samo u njima) dominira tako visoki zvučni registar.
U vezi s artikulacijom valja još upozoriti na različite načine proizvodnje zvuka na gudačim instrumentima s pomoću izravnog dodira žica prstima, što su ih nadahnule sviračke tehnike na domri i drugim orijentalnim trzaćim glazbalima. Unatoč svim razlikama u konstrukciji, u broju žica i njihovoj udezbi, praktična je primjena tih glazbala u mnogome identična. Usporede li se sviračke tehnike u narodnoj glazbi s onima koje je sama izmislila Sofia Gubaidulina, može se raspoznati cijeli spektar zvukovnoga prostora kako ga ona razumijeva.

Hrčak ID: 43617

URI
https://hrcak.srce.hr/43617

[engleski] [njemački]

Posjeta: 713 *