hrcak mascot   Srce   HID

Prethodno priopćenje

Analiza svodova stopala u trogodišnje djece – slučaj ljubljane

Mateja Videmšek
Polona Klopčič
Jože Štihec
Damir Karpljuk

Puni tekst: engleski, pdf (145 KB) str. 78-85 preuzimanja: 2.284* citiraj
APA 6th Edition
Videmšek, M., Klopčič, P., Štihec, J. i Karpljuk, D. (2006). The analysis of the arch of the foot in three-year-old children – a case of ljubljana. Kinesiology, 38 (1.), 78-85. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/4190
MLA 8th Edition
Videmšek, Mateja, et al. "The analysis of the arch of the foot in three-year-old children – a case of ljubljana." Kinesiology, vol. 38, br. 1., 2006, str. 78-85. https://hrcak.srce.hr/4190. Citirano 09.12.2021.
Chicago 17th Edition
Videmšek, Mateja, Polona Klopčič, Jože Štihec i Damir Karpljuk. "The analysis of the arch of the foot in three-year-old children – a case of ljubljana." Kinesiology 38, br. 1. (2006): 78-85. https://hrcak.srce.hr/4190
Harvard
Videmšek, M., et al. (2006). 'The analysis of the arch of the foot in three-year-old children – a case of ljubljana', Kinesiology, 38(1.), str. 78-85. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/4190 (Datum pristupa: 09.12.2021.)
Vancouver
Videmšek M, Klopčič P, Štihec J, Karpljuk D. The analysis of the arch of the foot in three-year-old children – a case of ljubljana. Kinesiology [Internet]. 2006 [pristupljeno 09.12.2021.];38(1.):78-85. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/4190
IEEE
M. Videmšek, P. Klopčič, J. Štihec i D. Karpljuk, "The analysis of the arch of the foot in three-year-old children – a case of ljubljana", Kinesiology, vol.38, br. 1., str. 78-85, 2006. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/4190. [Citirano: 09.12.2021.]

Sažetak
Uvod
Spuštena stopala danas predstavljaju jedan od najvećih problema dječje populacije. Idealno stopalo, opisano u različitim medicinskim publikacijama, zapravo se vrlo rijetko nalazi. U današnje vrijeme uočava se mnogo osoba s tzv. egipatskim stopalom, koje može podnijeti veću težinu. Također se uočava visok postotak spuštenih stopala i bolesti nožnih prstiju.
Svod stopala omogućava fleksibilan prijenos tjelesne mase te nosi cjelokupnu masu tijela. Svod stopala se oblikuje samo aktiviranjem stopalnih mišića i pomoću specifično oblikovanih vježbi (Brecelj, 2000). Stoga svodovi stopala zahtijevaju osobitu brigu i pažnju. Njegovatelji/ce u dječjim vrtićima, roditelji i nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture trebali bi biti upoznati s uzrocima deformiteta stopala te djelovati u cilju prevencije ili barem umanjenja takvih poremećaja prije no što nastupe kronični i nepopravljivi problemi.
S obzirom na to da spuštena stopala u današnje vrijeme predstavljaju jedan od najčešćih problema, cilj ovog istraživanja bio je analizirati učestalost pojavljivanja spuštenih stopala, kao i razinu spuštenih stopalnih svodova u trogodišnjih dječaka i djevojčica, stanovnika Ljubljane, Slovenija.
Metode
Uzorak ispitanika uključivao je 127 predškolske djece - 62 dječaka i 65 djevojčica u dobi od 3 godine (± 45 dana) iz 18 ljubljanskih dječjih vrtića. Uzorak je reprezentativan samo za grad Ljubljanu.
U istraživanju je korištena evaluacija plantograma. Spuštena stopala evaluirana su pomoću Clarkove metode, u kojoj spojnica AB povezuje točke na medijalnoj strani pete i prednjem dijelu stopala. Točka A se zatim povezuje s točkom C, koja se određuje na najvišem rubu uzdužnog svoda. Time se dobiva kut između točaka C-A-B, koji se mjeri goniometrom (rezultati u stupnjevima - °).
Kriteriji za spuštena stopala (slika 1):
Točke C-A-B = > 42° zdravo stopalo
Točke C-A-B = 32° - 42° granični slučaj spušte nih stopala
Točke C-A-B = < 32° spušteno stopalo.
Izmjereni podaci obrađeni su na Odsjeku za računalnu obradu podataka Fakulteta za šport, Ljubljana, programom SPSS-9.0 (Statistical Package for Social Sciences).
Izračunati su osnovni statistički parametri. Jednosmjerna analiza varijance korištena je za određivanje razlika između dječaka i djevojčica.
Rezultati, rasprava i zaključak
Podaci dobiveni u ovom istraživanju klasificirani su u tri ranije objašnjene kategorije. Gotovo tri četvrtine (72%) izmjerenih ispitanika imalo je spuštena stopala, 20% ispitanika činilo je kategoriju graničnih slučajeva spuštenih stopala, a preostalih 8% imalo je zdrava stopala. Na temelju tih rezultata možemo ustvrditi da većina trogodišnje djece u Ljubljani ima spuštena stopala.
Da bi se provjerilo postoji li statistički značajna razlika između vrijednosti izmjerenih u dječaka i djevojčica, koristila se analiza varijance. Rezultati su pokazali da ne postoje statistički značajne razlike između dječaka i djevojčica; drugim riječima, spol ne predstavlja čimbenik koji bi utjecao na učestalost pojavljivanja spuštenih stopala u trogodišnje djece.
Rezultati jasno pokazuju da su zdrava stopala nađena kod 11% djevojčica i 5% dječaka. Prvi zaključak mogao bi biti da se svodovi stopala kod djevojčica ne spuštaju nisko kao kod dječaka. S druge strane, graničnih slučajeva je kod dječaka nađeno 24%, kod djevojčica 15%, dok su u 74% djevojčica i 71% dječaka nađeni spušteni svodovi stopala. Slijedom navedenoga možemo reći da su zdravi i spušteni svodovi češći u djevojčica, a razliku poravnava kategorija graničnih slučajeva spuštenih stopala, u kojoj je više dječaka.
Visok postotak spuštenih stopala (72%) mogli su prouzročiti različiti čimbenici. Dob od tri do četiri godine predstavlja razdoblje u kojem završava razvoj svodova stopala. Međutim, neka djeca sporije rastu i razvijaju se. Kod njih se neke druge karakteristike mogu razviti brže, ali će i oni s vremenom svakako dostići i razvoj svodova stopala.
Drugi uzrok spuštenih stopala mogu biti i neki prirođeni deformiteti stopala. Razlikujemo dvije skupine takvih otklona: posturalni (malpozicijske) deformiteti stopala i strukturni prirođeni deformiteti stopala. Oko 3,6% deformiteta nastaje u prenatalnom periodu, a oko 2% spuštenih stopala uzrokovano je genetskim poremećajima.
Oko 5% slučajeva izmjerenih u ovom istraživanju može se klasificirati u prirođene deformitete. Najčešće među njima je prirođeno spušteno stopalo. Prirođeno spušteno stopalo (pes planus, talus verticalis) je strukturni deformitet stopala. Središnji (tarzalni) dio stopala je širi, a uzdužni svod stopala je ravan ili čak konveksan. Dijete prvenstveno opterećuje metatarzalni dio stopala. Ovoj deformaciji je svojstveno da je talus postavljen okomito i spojen s navikularnom kosti. Meka tkiva medijalne strane stopala su duža ili istegnuta. Meka tkiva, ligamenti i tetive lateralne i stražnje strane stopala su skraćena. Drugi oblik spuštenog stopala karakterizira potpuno nepostojanje uzdužnog svoda. Uslijed nepravilnog razvoja ligamenata, sve su kosti stopala na istoj razini. Ova deformacija zahtijeva kirurško liječenje prije no što dijete započne hodati.
Unatoč gore navedenim razlozima, postotak spuštenih stopala još uvijek je vrlo visok. Ne možemo osporiti činjenicu da već u ovoj dobi velik broj djece ima spuštena stopala ili su im se svodovi stopala već počeli spuštati ili još nisu potpuno razvijeni.
Uzroci takve situacije mogu se također tražiti u neprikladnoj obući, preranim pokušajima da se djeca osove na noge ili su, pak, posljedica različitih bolesti, poput zaraznih bolesti, pretilosti, anemije, prijeloma, nedovoljnog hodanja bosih nogu ili, općenito, nedovoljnoga kretanja (Brecelj, 1997).
Važno je da roditelji, njegovatelji/ce u dječjim vrtićima i nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture dobro surađuju. Svojim dobrim primjerom, pokazivanjem i ohrabrenjem, djecu mogu poštedjeti brojnih problema. Problem spuštenih stopala morao bi biti dobro poznat svom osoblju svih dječjih vrtića, a ne samo medicinskom osoblju zaduženom za redovite zdravstvene preglede. Njegovatelji/ce u suradnji s medicinskim osobljem mogu znatno pridonijeti preventivnim i kurativnim tretmanima u ovom području. Djeca su, naime, naše bogatstvo i moramo dobro brinuti o njima i njihovu razvoju.

Hrčak ID: 4190

URI
https://hrcak.srce.hr/4190

[engleski] [njemački]

Posjeta: 6.380 *