hrcak mascot   Srce   HID

Migracijske i etničke teme, Vol.25 No.3 Rujan 2009.

Prethodno priopćenje

Validacija hrvatske verzije Skale socijalnog samopoštovanja

Margareta Jelić ; Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 237-262 preuzimanja: 1.642* citiraj
APA 6th Edition
Jelić, M. (2009). Validacija hrvatske verzije Skale socijalnog samopoštovanja. Migracijske i etničke teme, 25 (3), 237-262. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/44068
MLA 8th Edition
Jelić, Margareta. "Validacija hrvatske verzije Skale socijalnog samopoštovanja." Migracijske i etničke teme, vol. 25, br. 3, 2009, str. 237-262. https://hrcak.srce.hr/44068. Citirano 22.07.2018.
Chicago 17th Edition
Jelić, Margareta. "Validacija hrvatske verzije Skale socijalnog samopoštovanja." Migracijske i etničke teme 25, br. 3 (2009): 237-262. https://hrcak.srce.hr/44068
Harvard
Jelić, M. (2009). 'Validacija hrvatske verzije Skale socijalnog samopoštovanja', Migracijske i etničke teme, 25(3), str. 237-262. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/44068 (Datum pristupa: 22.07.2018.)
Vancouver
Jelić M. Validacija hrvatske verzije Skale socijalnog samopoštovanja. Migracijske i etničke teme [Internet]. 30.09.2009. [pristupljeno 22.07.2018.];25(3):237-262. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/44068
IEEE
M. Jelić, "Validacija hrvatske verzije Skale socijalnog samopoštovanja", Migracijske i etničke teme, vol.25, br. 3, str. 237-262, Srpanj 2018. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/44068. [Citirano: 22.07.2018.]

Sažetak
Unutar teorije socijalnog identiteta konstrukt samopoštovanja dobio je središnju ulogu u objašnjenju međugrupne diskriminacije. Nadalje, teorija socijalnog identiteta naglasila je razliku između osobnog i socijalnog identiteta te tako pokušala izbjeći objašnjenja grupnih procesa i međugrupnih odnosa u odnosu na osobine pojedinca. No u provjeravanju pretpostavki te teorije, zbog nedostatka mjera socijalnog samopoštovanja, pretežno se upotrebljavaju mjere osobnog samopoštovanja. Stoga je prilagođena Skala kolektivnog samopoštovanja (CSES) (Luhtanen i Crocker, 1992), koja mjeri razinu socijalnog identiteta temeljenu na članstvu u zadanoj grupi i koja se pokazala korisnom u istraživanjima. Cilj istraživanja bila je validacija Skale kolektivnog samopoštovanja. Istraživanje je provedeno na 1014 građana Vukovara i 273 učenika i studenata iz Zagreba i Velike Gorice. U prvom su se koraku provjerile metrijske karakteristike hrvatske verzije skale, a u drugome se utvrdila njena valjanost i povezanost sa srodnim konstruktima. Iako dobiveno 4-faktorsko rješenje ne odgovara sasvim strukturi koju predlažu autorice skale, skala i na hrvatskom uzorku ima stabilnu faktorsku strukturu potvrđenu na dva različita uzorka te nudi podatak o visini pozitivnog i negativnog socijalnog samopoštovanja, o tome kako osoba doživljava da drugi percipiraju grupu kojoj pripada te koliko je ta grupa uopće važna za njeno samopoimanje. Sve četiri vrste informacija pokazale su se korisnima u objašnjenju nacionalnog identiteta, grupne pristranosti i međugrupnih stavova općenito. Vrijednosti pouzdanosti i valjanosti dobivene u dva provedena istraživanja sugeriraju da Skala kolektivnog samopoštovanja može biti korisno sredstvo za istraživanja grupnih procesa i međugrupnih odnosa i u Hrvatskoj.

Ključne riječi
socijalni identitet; socijalno samopoštovanje; valjanost

Hrčak ID: 44068

URI
https://hrcak.srce.hr/44068

[engleski] [francuski]

Posjeta: 2.230 *