Prethodno priopćenje
GOVORNIČKO UMIJEĆE I ODNOS S PJESNIČKIM UMIJEĆEM U ANTIČKOJ GRČKOJ NA PRIMJERU ARISTOTELOVIH DJELA
Dario Saftich
Sažetak
U antičkoj Grčkoj govorničko umijeće bilo je jako cijenjeno. U uvjetima svoje¬vrsne demokracije govorništvo je bilo važan čimbenik u političkom životu, a i u sud¬stvu odigravalo je važnu ulogu. Toga su bili svjesni filozofi, naročito sofisti. Tijekom stoljeća umijeće govora nije toliko bilo na cijeni koliko u antičkoj Grčkoj. Danas, u uvjetima demokracije, koji imaju dodirnih točaka s antičkim, umijeće govora, to jest retorika, može se ponovo vratiti u središte pozornosti. Nažalost, u školama više pažnje pridaje se pisanju, dok bi učenje o govoru, o umijeću govora, (često se koristi izraz emocionalna inteligencija), moglo imati i pozitivne psihološke efekte kad su u pitanju učenici povučeni u sebi, no ostaje u drugom planu, ako i nije potpuno zanemareno.
Zbog toga se vrijedi vratiti klasičnim grčkim korijenima, naročito Aristotelu, čija su dva besmrtna djela baš inspirirana s jedne strane pjesničkim umijećem, glu¬mom, teatrom, a s druge strane umijećem govora, retorikom. Glumački pedagozi danas mogu ispunjavati prazninu koju redovni školski program ostavlja u govorničkom umi¬jeću i u govornom izražavanju uopće.
Ključne riječi
govorničko umijeće; retorika; Aristotel; Ciceron; škola; demo¬kracija; učenik; filozof; gluma; oponašanje
Hrčak ID:
45762
URI
Datum izdavanja:
18.11.2009.
Posjeta: 5.697 *