hrcak mascot   Srce   HID

Ostalo

Moderna – nedovršen projekt

Jürgen Habermas

Puni tekst: hrvatski, pdf (112 KB) str. 96-111 preuzimanja: 1.237* citiraj
APA 6th Edition
Habermas, J. (2009). Moderna – nedovršen projekt. Politička misao, 46 (2), 96-111. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/47210
MLA 8th Edition
Habermas, Jürgen. "Moderna – nedovršen projekt." Politička misao, vol. 46, br. 2, 2009, str. 96-111. https://hrcak.srce.hr/47210. Citirano 19.11.2019.
Chicago 17th Edition
Habermas, Jürgen. "Moderna – nedovršen projekt." Politička misao 46, br. 2 (2009): 96-111. https://hrcak.srce.hr/47210
Harvard
Habermas, J. (2009). 'Moderna – nedovršen projekt', Politička misao, 46(2), str. 96-111. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/47210 (Datum pristupa: 19.11.2019.)
Vancouver
Habermas J. Moderna – nedovršen projekt. Politička misao [Internet]. 2009 [pristupljeno 19.11.2019.];46(2):96-111. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/47210
IEEE
J. Habermas, "Moderna – nedovršen projekt", Politička misao, vol.46, br. 2, str. 96-111, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/47210. [Citirano: 19.11.2019.]

Sažetak
Kakvo je danas stanje svijesti moderne? Je li moderna tako zastarjela, kako to
tvrdi novi konzervativizam općenito, a postmodernisti posebice? Neokonzervativci
optužuju modernu kulturu da podriva ćudoredne temelje društvenog
života. Autor pokazuje da neokonzervativizam ne razumije odnos kulture i
društva, da kulturnoj moderni pripisuje patologijske sindrome (hedonizam,
narcizam, gubitak identiteta) koji su zapravo proizvod kapitalističke modernizacije
ekonomije i društva. Sistemski imperativi tržišne ekonomije i birokratske
države posredstvom novca i vlasti duboko ugrožavaju svijet života
te proces kulturne reprodukcije i društvene integracije. Tek se razlikovanjem
društvene i kulturne modernizacije mogu razumjeti i patologijski učinci koji
proistječu iz same sfere kulture. Dok društvenu modernizaciju karakterizira
rastuća autonomija ciljno racionalnog djelovanja (u tržišnoj ekonomiji
i upravnom aparatu), koja vodi kolonizaciji svijeta života, dotle kulturnu
modernizaciju obilježava rastuća diferencijacija kulturnih vrijednosnih sfera
(znanost, moral, umjetnost), zasnovanih na raznorodnim pretenzijama na važenje
(istina, ispravnost, autentičnost) i diferenciranje struktura racionalnosti
(kognitivno-instrumentalni, moralno-praktički, estetski). Konzervativni kritičari
aporija moderne kulture odbacuju cijeli projekt moderne, zagovarajući
bilo povratak predmodernizmu, bilo iskorak u postmodernu, bilo pak puku
protumodernu (filozofi kao što su Nietzsche, Heidegger, Bataille, Foucault,
Derrida). Nasuprot njima, autor potencijale moderne vidi u zaštiti i razvijanju
sfere komunikacijske racionalnosti protiv sistemskih imperativa ekonomije i
države, u ponovnom povezivanju područja znanosti, morala i umjetnosti te
u povezivanju njima odgovarajućih ekspertskih kultura s komunikacijskom
praksom svijeta života. Tako pojmljena, moderna je još nedovršen projekt koji
sadrži povijesne emancipacijske potencijale samo kao diferencirano povratno
vezanje moderne kulture sa svakodnevnom praksom, samo ako se i društvena
modernizacija može upraviti prema drugim, ne-kapitalističkim stazama, ako
svijet života može iz sebe razviti institucije koje ograničava dinamika gospodarskoga
i administrativnoga sistema.

Ključne riječi
kulturna i društvena moderna; diferencirana racionalnost; sistemski imperativi; svijet života; konzervativizam; postmoderna; Adorno; Kant

Hrčak ID: 47210

URI
https://hrcak.srce.hr/47210

[engleski]

Posjeta: 2.893 *