Izvorni znanstveni članak
POPULACIJA SMUĐA (Stizostedion lucioperca L.) U NERETVANSKIM HIDROAKUMULACIJAMA
R. Škrijelj
M. Mašović
Sažetak
Polazeći od činjenice da introdukcija smuđa (Stizostedion lucioperca L.) bitno utječe na raznolikost ihtiofaune, u ovom radu je istraživana populacija ove vrste u neretvanskim hidroakumulacijama (Jablanici, Grabovici i Salakovcu). Izlov ribe obavljen je u listopadu 1999. i travnju 2000. Za ribolov su rabljene mreže stajačice, tipa" popunice", i agregat za elektroribolov. Uzorak ribe fiksiran je u 4%-tnoj otopini formaldehida, a laboratorijska je obrada obavljena na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Ukupno su izlovljene 442 jedinke 10 vrsta riba iz 4 porodice. Porodica Salmonidae predstavljena je trima vrstama: potočnom pastrvom (Salmo trutta m. fario L.), jezerskom pastrvom (Salmo trutta m. lacustris L.) i kalifornijskom pastrvom (Oncorhynchus mykiss Wal.). Iz porodice Cyprinidae ustanovljeno je pet vrsta: strugač (Leuciscus svallize svallize Heck. et Kn.), bijeli klen (Leuciscus cephalus albus Bon.), gagica (Phoxinus phoxinus L.), srebrni karas (Carassius auratus gibelio Bl.) i šaran (Cyprinus carpio L.). Porodica Cobitidae predstavljena je vrstom vijun (Cobitis taenia L.), a familija Percidae vrstom smuđ (Stizostedion lucioperca L.). Populacija alohtone vrste smuđa imala je najveću brojnost u hidroakumulaciji Jablanica (25,42%), zatim u Salakovcu (6,84%) i u Grabovici (3,85%). Dobna struktura predstavljena je jedinkama od 0 + do 7 + , a omjer spolova prilično je uravnotežen. Na osnovi rezultata istraživanja populacije smuđa u neretvanskim "jezerima", može se zaključiti da je ona u porastu s tendencijom širenja u neretvanskom slijevu Jadranskog mora u Bosni i Hercegovini. Nužne su mjere smanjenja brojnosti ove vrste i pokušaj revitalizacije autohtonih ribljih populacija.
Ključne riječi
smuđ; Stizostedion lucioperca L.; Percidae; introdukcija
Hrčak ID:
4476
URI
Datum izdavanja:
28.6.2001.
Posjeta: 2.270 *