Revija za sociologiju, Vol. 36 No. 3-4, 2005.
Izvorni znanstveni članak
Logika života i/ili logika društva? Ali, što je logika?!
Matko Meštrović
Sažetak
Izgleda da su mnoge značajke ljudskih društava strukturirane tako da povećavaju reprodukcijski uspjeh (Petrinovich). Da bismo razumjeli narav predodžbi, morali bismo znati što je život. Sebeok oštro razlikuje život kao arenu semioza od ne-života, ali isto tako ljudske semioze od ne-ljudskih (Kull). U specifičnoj sferi antroposemioze biće kao ljudsko biće nije samo živo biće, nego i povijesno-društveno biće. U društvenoj reprodukciji istodobnost komunikacije i bića nadiđena je utoliko što je riječ o semiotičkom biću, sposobnom da odnose vrednuje (Ponzio).
Kultura je stvorena umom zajednice i svaki je um opet proizvod genetski strukturiranog ljudskog mozga. Kulturne su razlike rezultat razilaženja prije svega u povijesti i okolini, i nisu genetskog porijekla (Wilson). Cjelokupnu a|evinu živih stvari ne povezuje logika. Kad krenete kružnim putem uzročnosti logika vas vodi u paradoks. Oscilacije su kibernetski ekvivalent logike. Glavni je značaj nove paradigme prekret od predmeta ka odnosima. Odnosi, a ne dijelovi, tvore biološki oblik. To je i način kako ljudi misle. Jedini način na koji možemo misliti (Bateson/Capra).
Ključne riječi
EVOLUCIJA; BIOLOŠKA; SOCIOBIOLOŠKA I SOCIOKULTURNA; SEMIOZA; ANTROPOSEMIOZA; SEMIOSFERA
Hrčak ID:
4481
URI
Datum izdavanja:
31.12.2005.
Posjeta: 1.823 *