Izvorni znanstveni članak
Hrvatskoglagoljski misali i brevijari u bibliografijama od 19. stoljeća do digitalizacije
Andrea Radošević
orcid.org/0000-0001-8695-0573
; Staroslavenski institut, Zagreb
Antonio Magdić
orcid.org/0000-0002-8062-9110
; Staroslavenski institut, Zagreb
Sažetak
U članku se opisuje sadržajna obrada hrvatskoglagoljskih misala i brevijara u bibliografijama od 19. stoljeća do danas1. Na temelju analize bibliografskih opisa (Berčić, Kukuljević, Vajs, Milčetić, Strohal, Jagić, Štefanić, Tandarić, Bakmaz) i pažljivo odabranih primjera,
uspoređuju se pristupi pojedinih autora te upućuje na promjenu uloge same bibliografije, od političko-povijesne, filološke do književne. Središte njezina istraživanja s vremenom se pomicalo od pretežito biblijskih prema nebiblijskim (homilije, sermoni, apokrifi , himni) i drugim dodanim tekstovima. Osim općenite podjele bibliografije na popisnu, popisnodeskriptivnu, deskriptivno-analitičku i analitičku, poslije digitaliziranu, u članku smo je prema temi istraživanja (misali i brevijari) podijelili u devet skupina, nastojeći osmisliti i podskupine kod autora koji su upotrebljavali više načina bilježenja. Obrazlaže se i povezanost
bibliografije sa znanstvenim proučavanjem liturgijskih tekstova, kao i uloga koju su moderniji načini predstavljanja građe odigrali u njezinu daljnjem istraživanju. Na kraju je predstavljena digitalizacija analitičke bibliografije koja je bitno unaprijedila uspoređivanje tekstova, što je
uz Berčićevu ideju o rekonstrukciji staroslavenske Biblije, bio jedan od središnjih zadataka hrvatskoglagoljske liturgijske problematike.
Ključne riječi
hrvatskoglagoljski misali i brevijari; bibliografija; digitalizacija
Hrčak ID:
48044
URI
Datum izdavanja:
31.12.2009.
Posjeta: 3.039 *