hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Hrvatskoglagoljski misali i brevijari u bibliografijama od 19. stoljeća do digitalizacije

Andrea Radošević   ORCID icon orcid.org/0000-0001-8695-0573 ; Staroslavenski institut, Zagreb
Antonio Magdić   ORCID icon orcid.org/0000-0002-8062-9110 ; Staroslavenski institut, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (268 KB) str. 231-282 preuzimanja: 942* citiraj
APA 6th Edition
Radošević, A. i Magdić, A. (2009). Hrvatskoglagoljski misali i brevijari u bibliografijama od 19. stoljeća do digitalizacije. Slovo, (59), 231-282. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/48044
MLA 8th Edition
Radošević, Andrea i Antonio Magdić. "Hrvatskoglagoljski misali i brevijari u bibliografijama od 19. stoljeća do digitalizacije." Slovo, vol. , br. 59, 2009, str. 231-282. https://hrcak.srce.hr/48044. Citirano 16.10.2019.
Chicago 17th Edition
Radošević, Andrea i Antonio Magdić. "Hrvatskoglagoljski misali i brevijari u bibliografijama od 19. stoljeća do digitalizacije." Slovo , br. 59 (2009): 231-282. https://hrcak.srce.hr/48044
Harvard
Radošević, A., i Magdić, A. (2009). 'Hrvatskoglagoljski misali i brevijari u bibliografijama od 19. stoljeća do digitalizacije', Slovo, (59), str. 231-282. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/48044 (Datum pristupa: 16.10.2019.)
Vancouver
Radošević A, Magdić A. Hrvatskoglagoljski misali i brevijari u bibliografijama od 19. stoljeća do digitalizacije. Slovo [Internet]. 2009 [pristupljeno 16.10.2019.];(59):231-282. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/48044
IEEE
A. Radošević i A. Magdić, "Hrvatskoglagoljski misali i brevijari u bibliografijama od 19. stoljeća do digitalizacije", Slovo, vol., br. 59, str. 231-282, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/48044. [Citirano: 16.10.2019.]

Sažetak
U članku se opisuje sadržajna obrada hrvatskoglagoljskih misala i brevijara u bibliografijama od 19. stoljeća do danas1. Na temelju analize bibliografskih opisa (Berčić, Kukuljević, Vajs, Milčetić, Strohal, Jagić, Štefanić, Tandarić, Bakmaz) i pažljivo odabranih primjera,
uspoređuju se pristupi pojedinih autora te upućuje na promjenu uloge same bibliografije, od političko-povijesne, filološke do književne. Središte njezina istraživanja s vremenom se pomicalo od pretežito biblijskih prema nebiblijskim (homilije, sermoni, apokrifi , himni) i drugim dodanim tekstovima. Osim općenite podjele bibliografije na popisnu, popisnodeskriptivnu, deskriptivno-analitičku i analitičku, poslije digitaliziranu, u članku smo je prema temi istraživanja (misali i brevijari) podijelili u devet skupina, nastojeći osmisliti i podskupine kod autora koji su upotrebljavali više načina bilježenja. Obrazlaže se i povezanost
bibliografije sa znanstvenim proučavanjem liturgijskih tekstova, kao i uloga koju su moderniji načini predstavljanja građe odigrali u njezinu daljnjem istraživanju. Na kraju je predstavljena digitalizacija analitičke bibliografije koja je bitno unaprijedila uspoređivanje tekstova, što je
uz Berčićevu ideju o rekonstrukciji staroslavenske Biblije, bio jedan od središnjih zadataka hrvatskoglagoljske liturgijske problematike.

Ključne riječi
hrvatskoglagoljski misali i brevijari; bibliografija; digitalizacija

Hrčak ID: 48044

URI
https://hrcak.srce.hr/48044

[engleski]

Posjeta: 1.615 *