hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

HRVATSKO SLATKOVODNO RIBARSTVO U GODINI 1995.

M. Turk

Puni tekst: hrvatski, pdf (3 MB) str. 115-129 preuzimanja: 409* citiraj
APA 6th Edition
Turk, M. (1996). HRVATSKO SLATKOVODNO RIBARSTVO U GODINI 1995.. Croatian Journal of Fisheries, 54 (3), 115-129. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/48120
MLA 8th Edition
Turk, M.. "HRVATSKO SLATKOVODNO RIBARSTVO U GODINI 1995.." Croatian Journal of Fisheries, vol. 54, br. 3, 1996, str. 115-129. https://hrcak.srce.hr/48120. Citirano 19.01.2020.
Chicago 17th Edition
Turk, M.. "HRVATSKO SLATKOVODNO RIBARSTVO U GODINI 1995.." Croatian Journal of Fisheries 54, br. 3 (1996): 115-129. https://hrcak.srce.hr/48120
Harvard
Turk, M. (1996). 'HRVATSKO SLATKOVODNO RIBARSTVO U GODINI 1995.', Croatian Journal of Fisheries, 54(3), str. 115-129. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/48120 (Datum pristupa: 19.01.2020.)
Vancouver
Turk M. HRVATSKO SLATKOVODNO RIBARSTVO U GODINI 1995.. Croatian Journal of Fisheries [Internet]. 1996 [pristupljeno 19.01.2020.];54(3):115-129. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/48120
IEEE
M. Turk, "HRVATSKO SLATKOVODNO RIBARSTVO U GODINI 1995.", Croatian Journal of Fisheries, vol.54, br. 3, str. 115-129, 1996. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/48120. [Citirano: 19.01.2020.]

Sažetak
U radu su izneseni podaci o proizvodnji i ulovu ribe po vrstama, o površini ribnjaka, o ribolovnim sredstvima i o raspodjeli proizvodnje i ulova u godini 1995. Površine koje se iskorištavaju za proizvodnju ribe povećane su za 692 ha ili 6, 51 %, ukupan je prinos ribe manji za 1 252 tone ili 17,05 %. Najveći prinosi ribe postignuti su u ribnjačarstvu Donji Miholjac 895 kg/ha.
Hranidbeni je koeficijent 3,9 kg, u odnosu na prethodnu godinu 3,22 % manji. U trima ribnjačarstvima hranidbeni je koeficijent manji od 2,0 kg, a u pet velikih ribnjačarstva taj je koeficijent veći od 4,0 kg. U prehrani ribe i dalje prevladavaju kukuruz pa pšenica.
Potrošak je gnojiva smanjen 14,53 %.
Od ukupnih površina ribnjaka rastilišta čine 1,25 % površine, mladičnjaci 17,90 %, a uzgajališta za konzumnu ribu 79,64 %.
Ukupan je prinos ribe u šaranskim ribnjacima 507 kg/ha, a u pastrvskim 136,1 tona/ha.
Od svih ribljih vrsta najviše se proizvodi šaran 84,33 %, zatim biljojedne ribe 3,89 %, a sve ostale ribe čine 11,78 % ukupne proizvodnje.
U strukturi biljojednih riba na prvome je mjestu amur s 83,97 % a slijede sivi glavaš s 9,28 %, te bijeli glavaš sa 6,75 %.
U usporedbi s prethodnom godinom nešto je povećana proizvodnja pastrve 6,3 % i ponovno se pojavila štuka, a smanjena je proizvodnja svih ostalih vrsta.
Ulov ribe u otvorenim vodama povećan je 7,06 % u usporedbi s prethodnom godinom.
Zbrojivši ukupnu proizvodnju i ulov slatkovodne ribe, udio je šarana 81,08 %, biljojednih 3,67 %, pastrve 5,53 %, soma, smuđa i štuke 2,74 % i svih ostalih ribljih vrsta 6,98 %.
Što se tiče raspodjele proizvodnje i ulova, 49,02 % prodano je na tržištu, 38,02 % potrošeno je za vlastitu reprodukciju (nasad u ribnjaka), uginuća iznose 7,90 %, a za vlastitu potrošnju (športski ribolovci) potrošeno je 5,06 %.
Broj ribarskih djelatnika smanjen je 12,05 %, a proizvodnja ribe po djelatniku također je smanjena 11,10 % u usporedbi s prethodnom godinom.
Po djelatniku je prosječno proizvedeno 8,0 tona ribe. U godini 1995. najveća je proizvodnja postignuta u Draganićima 15, 60 tona ribe po djelatniku.

Ključne riječi
proizvodnja riba; ulov; prinos; površine ribnjaka; gnojidba; hranidba; hranidbeni koeficijent; god. 1995.; Hrvatska

Hrčak ID: 48120

URI
https://hrcak.srce.hr/48120

[engleski]

Posjeta: 596 *