hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Šibensko gospodarstvo od sredine 19. stoljeća do 1921. godine

Milivoj Blažević ; Državni arhiv, Šibenik, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (5 MB) str. 203-218 preuzimanja: 3.374* citiraj
APA 6th Edition
Blažević, M. (2009). Šibensko gospodarstvo od sredine 19. stoljeća do 1921. godine. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, (51), 203-218. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/48325
MLA 8th Edition
Blažević, Milivoj. "Šibensko gospodarstvo od sredine 19. stoljeća do 1921. godine." Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, vol. , br. 51, 2009, str. 203-218. https://hrcak.srce.hr/48325. Citirano 20.11.2019.
Chicago 17th Edition
Blažević, Milivoj. "Šibensko gospodarstvo od sredine 19. stoljeća do 1921. godine." Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru , br. 51 (2009): 203-218. https://hrcak.srce.hr/48325
Harvard
Blažević, M. (2009). 'Šibensko gospodarstvo od sredine 19. stoljeća do 1921. godine', Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, (51), str. 203-218. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/48325 (Datum pristupa: 20.11.2019.)
Vancouver
Blažević M. Šibensko gospodarstvo od sredine 19. stoljeća do 1921. godine. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru [Internet]. 2009 [pristupljeno 20.11.2019.];(51):203-218. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/48325
IEEE
M. Blažević, "Šibensko gospodarstvo od sredine 19. stoljeća do 1921. godine", Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, vol., br. 51, str. 203-218, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/48325. [Citirano: 20.11.2019.]

Sažetak
Šibenik je tijekom svoje gotovo tisućugodišnje povijesti jedno od najznačajnijih gospodarskih središta hrvatskog Jadrana. U gospodarstvu je imao značajnu ulogu, osobito u trgovačkoj, obrtničkoj i industrijskoj preobrazbi Dalmacije tijekom druge polovine 19. i početkom 20. stoljeća. Kao ishodišna točka prometne povezanosti priobalja i šireg područja zaleđa, dijela Bosne, Hercegovine i Like, bio je duži niz godina glavna izvozna luka za drvo i rudna bogatstva. Kao prvi grad u Dalmaciji dobio je električnu energiju od 1895. godine, nakon čega je znatno napredovao industrijski razvoj do 1914. godine. Temeljem podataka iz novih arhivskih izvora moguće je pratiti transformaciju pretežno težačkoga grada prema modernoj urbanoj preobrazbi komunalnog središta s čitavim nizom za to vrijeme recentnih gospodarskih djelatnosti (rudarstvo, brodarstvo, kućna radinost, vinarstvo, proizvodnja tekstila, celuloze, karbida, cijanamida i dr.). Ubrzani razvoj grada od 1860. godine bio je potaknut inicijativom liberalnog dijela obogaćenoga građanskog sloja koji je u Šibeniku postao nositeljem političke ideje hrvatskoga narodnog preporoda. U tom pogledu uspostava željezničkog spoja sa zaleđem, izgradnja novog vodovoda, bolnice, kazališta, nove operativne obale i drugih infrastrukturnih objekata ubrzali su razvoj grada koji je od sredine 19. stoljeća sa 5.000 stanovnika do godine 1918. dosegnuo broj od blizu 15.000 stanovnika. Šibenik je od kraja 1918. do lipnja 1921. godine pod talijanskom okupacijom. Budući da se gradu pribrajaju prigradska mjesta Crnica i Mandalina, tijekom 1921. godine doseže 15.708 stanovnika. Ovaj znanstveni prikaz ima za cilj da popuni i objasni u širim crtama ovo značajno razdoblje u razvoju grada Šibenika, koji ne samo da je bio prvo industrijsko središte u Dalmaciji nego je ujedno poslije Trsta bio i druga izvozna luka na istočnoj obali Jadrana sve do 1914. godine.

Ključne riječi
Šibenik; gospodarstvo; 19.-20. stoljeće

Hrčak ID: 48325

URI
https://hrcak.srce.hr/48325

[engleski]

Posjeta: 3.938 *