hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Korološke i fitocenološke značajke vrste Quercus coccifera L. u Hrvatskoj

Ivo Trinajstić ; Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (115 KB) str. 19-23 preuzimanja: 402* citiraj
APA 6th Edition
Trinajstić, I. (2010). Korološke i fitocenološke značajke vrste Quercus coccifera L. u Hrvatskoj. Šumarski list, 134 (1-2), 19-23. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/48377
MLA 8th Edition
Trinajstić, Ivo. "Korološke i fitocenološke značajke vrste Quercus coccifera L. u Hrvatskoj." Šumarski list, vol. 134, br. 1-2, 2010, str. 19-23. https://hrcak.srce.hr/48377. Citirano 27.06.2019.
Chicago 17th Edition
Trinajstić, Ivo. "Korološke i fitocenološke značajke vrste Quercus coccifera L. u Hrvatskoj." Šumarski list 134, br. 1-2 (2010): 19-23. https://hrcak.srce.hr/48377
Harvard
Trinajstić, I. (2010). 'Korološke i fitocenološke značajke vrste Quercus coccifera L. u Hrvatskoj', Šumarski list, 134(1-2), str. 19-23. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/48377 (Datum pristupa: 27.06.2019.)
Vancouver
Trinajstić I. Korološke i fitocenološke značajke vrste Quercus coccifera L. u Hrvatskoj. Šumarski list [Internet]. 2010 [pristupljeno 27.06.2019.];134(1-2):19-23. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/48377
IEEE
I. Trinajstić, "Korološke i fitocenološke značajke vrste Quercus coccifera L. u Hrvatskoj", Šumarski list, vol.134, br. 1-2, str. 19-23, 2010. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/48377. [Citirano: 27.06.2019.]

Sažetak
Oštrika ili prnar (Quercus coccifera) zajedno s vrstom Quercus calliprinos jedna je od dviju usko srodnih vrsta. U taksonomskom smislu kompleks Q. coccifera agg. može se shvaćati na nekoliko načina. U jednom slučaju oba se taksona smatraju samostalnim vrstama – Q. coccifera i Q. calliprinos. U dru gom slučaju u statusu podvrste, razlikuju se Q. coccifera subsp. coccifera i Q. coccifera subsp. calliprinos. Slično je nomenklaturno rješenje i u statusu varijeteta. Napokon, postoji i gledište da je Q. calliprinos samo mlađi sinonim od Q. coccifera.
U hrvatskom dijelu (Kvarnersko primorje, Dalmacija) istočnojadranskoga primorja oštrika je poznata s otoka Lošinja (Studenčić, Veli bok. Nerezine, Ćunski), Korčule (Lumbarda, Dominče), Mljeta (Saoplunara), poluotoka Pelješca (Orebić, Ruskovići, Potomje) i Konavala (Ćilipi, Pendovo Selo kod Cavtata).
U fitocenološko-sintaksonomskom smislu oštrika izgrađuje posebnu šumsku zajednicu Fraxino orno-Quercetum cocciferae H-ić. corr. Trinajstić, 2008 (= Orno-Cocciferetum H-ić, nom. illegit.) koja je pobliže proučavana u širem području Orebića (Orebić, Ruskovići) i njen je floristički sastav prikazan u tablici 1.

Ključne riječi
Hrvatska; korološke i fitocenološke značajke; Quercus coccifera

Hrčak ID: 48377

URI
https://hrcak.srce.hr/48377

[engleski]

Posjeta: 786 *