hrcak mascot   Srce   HID

Izlaganje sa skupa

Posljedice rata kao potencijalna opasnost za ekosustav krškog dijela Hrvatske

Mladen Picer
Nena Picer
Violeta Čalić
Vedranka Hodak Kobasić
Zdenka Cenčić Kodba

Puni tekst: hrvatski, pdf (709 KB) str. 275-288 preuzimanja: 1.017* citiraj
APA 6th Edition
Picer, M., Picer, N., Čalić, V., Hodak Kobasić, V. i Cenčić Kodba, Z. (2006). Posljedice rata kao potencijalna opasnost za ekosustav krškog dijela Hrvatske. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 57 (3), 275-288. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/4573
MLA 8th Edition
Picer, Mladen, et al. "Posljedice rata kao potencijalna opasnost za ekosustav krškog dijela Hrvatske." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 57, br. 3, 2006, str. 275-288. https://hrcak.srce.hr/4573. Citirano 18.06.2019.
Chicago 17th Edition
Picer, Mladen, Nena Picer, Violeta Čalić, Vedranka Hodak Kobasić i Zdenka Cenčić Kodba. "Posljedice rata kao potencijalna opasnost za ekosustav krškog dijela Hrvatske." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 57, br. 3 (2006): 275-288. https://hrcak.srce.hr/4573
Harvard
Picer, M., et al. (2006). 'Posljedice rata kao potencijalna opasnost za ekosustav krškog dijela Hrvatske', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 57(3), str. 275-288. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/4573 (Datum pristupa: 18.06.2019.)
Vancouver
Picer M, Picer N, Čalić V, Hodak Kobasić V, Cenčić Kodba Z. Posljedice rata kao potencijalna opasnost za ekosustav krškog dijela Hrvatske. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 2006 [pristupljeno 18.06.2019.];57(3):275-288. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/4573
IEEE
M. Picer, N. Picer, V. Čalić, V. Hodak Kobasić i Z. Cenčić Kodba, "Posljedice rata kao potencijalna opasnost za ekosustav krškog dijela Hrvatske", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.57, br. 3, str. 275-288, 2006. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/4573. [Citirano: 18.06.2019.]

Sažetak
Tijekom nedavnog rata krško područje Hrvatske bilo je ugroženo opasnim otpadom pa zahtijeva osobitu pažnju zbog izuzetne ekološke osjetljivosti. Postoje čvrste naznake da su različita organska zagađivala dospjela u okoliš. Također se pretpostavlja da je ulje koje sadržava poliklorirane bifenile (PCB) proliveno na nekoliko lokacija. Nakon prodiranja u okolinu, ovi se spojevi brzo apsorbiraju u tlu, sedimentu ili se bioakumuliraju u organizmima vodenog ekosustava. Uzimajući u obzir lokacije uništenih trafostanica u Zadru, Bilicama i Dubrovniku, postojala su nagađanja o daljnjem prodiranju organohalogeniranih otrovnih tvari i potencijalnoj ugroženosti Vranskog jezera te obalnog mora oko Zadra, Šibenika i dubrovačkog područja. Sedimenti i neki vodeni organizmi skupljeni su sa spomenutih područja i analizirani. Rezultati su pokazali da ne postoji značajna zagađenost, odnosno nisu utvrđene visoke razine ovih zagađivala u područjima Vranskog jezera, grada Šibenika i Dubrovnika (lokacija Petka), dok je u zaljevu Mikulandra blizu Šibenika, Rijeci Dubrovačkoj, Brodanovu i Marini blizu Vruljice u Zadru, opažena značajno viša razina PCB-a. Iz tih razloga tijekom 2002. do 2005. godine vršena su mnogobrojna uzorkovanja i analiza ovih spojeva u zraku, zemljištu, sedimentima i organizmima zadarskog i dubrovačkog područja unutar projekta APOPSBAL koji je financirala Europska komisija. Rezultati ovih istraživanja prikazani su u ovome radu.

Ključne riječi
ekosustav; Hrvatska; krš; organohalogenirane otrovne tvari; poliklorirani bifenili; projekt APOPSBAL; sedimenti; trafostanice; vodeni organizmi

Hrčak ID: 4573

URI
https://hrcak.srce.hr/4573

[engleski]

Posjeta: 1.519 *