hrcak mascot   Srce   HID

Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, Vol. 57 No. 3, 2006.

Izlaganje sa skupa

Posljedice rata kao potencijalna opasnost za ekosustav krškog dijela Hrvatske

Mladen Picer
Nena Picer
Violeta Čalić
Vedranka Hodak Kobasić
Zdenka Cenčić Kodba

Puni tekst: hrvatski, pdf (709 KB) str. 275-288 preuzimanja: 997* citiraj
APA 6th Edition
Picer, M., Picer, N., Čalić, V., Hodak Kobasić, V. i Cenčić Kodba, Z. (2006). Posljedice rata kao potencijalna opasnost za ekosustav krškog dijela Hrvatske. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 57 (3), 275-288. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/4573
MLA 8th Edition
Picer, Mladen, et al. "Posljedice rata kao potencijalna opasnost za ekosustav krškog dijela Hrvatske." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 57, br. 3, 2006, str. 275-288. https://hrcak.srce.hr/4573. Citirano 20.02.2019.
Chicago 17th Edition
Picer, Mladen, Nena Picer, Violeta Čalić, Vedranka Hodak Kobasić i Zdenka Cenčić Kodba. "Posljedice rata kao potencijalna opasnost za ekosustav krškog dijela Hrvatske." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 57, br. 3 (2006): 275-288. https://hrcak.srce.hr/4573
Harvard
Picer, M., et al. (2006). 'Posljedice rata kao potencijalna opasnost za ekosustav krškog dijela Hrvatske', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 57(3), str. 275-288. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/4573 (Datum pristupa: 20.02.2019.)
Vancouver
Picer M, Picer N, Čalić V, Hodak Kobasić V, Cenčić Kodba Z. Posljedice rata kao potencijalna opasnost za ekosustav krškog dijela Hrvatske. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 2006 [pristupljeno 20.02.2019.];57(3):275-288. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/4573
IEEE
M. Picer, N. Picer, V. Čalić, V. Hodak Kobasić i Z. Cenčić Kodba, "Posljedice rata kao potencijalna opasnost za ekosustav krškog dijela Hrvatske", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.57, br. 3, str. 275-288, 2006. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/4573. [Citirano: 20.02.2019.]

Sažetak
Tijekom nedavnog rata krško područje Hrvatske bilo je ugroženo opasnim otpadom pa zahtijeva osobitu pažnju zbog izuzetne ekološke osjetljivosti. Postoje čvrste naznake da su različita organska zagađivala dospjela u okoliš. Također se pretpostavlja da je ulje koje sadržava poliklorirane bifenile (PCB) proliveno na nekoliko lokacija. Nakon prodiranja u okolinu, ovi se spojevi brzo apsorbiraju u tlu, sedimentu ili se bioakumuliraju u organizmima vodenog ekosustava. Uzimajući u obzir lokacije uništenih trafostanica u Zadru, Bilicama i Dubrovniku, postojala su nagađanja o daljnjem prodiranju organohalogeniranih otrovnih tvari i potencijalnoj ugroženosti Vranskog jezera te obalnog mora oko Zadra, Šibenika i dubrovačkog područja. Sedimenti i neki vodeni organizmi skupljeni su sa spomenutih područja i analizirani. Rezultati su pokazali da ne postoji značajna zagađenost, odnosno nisu utvrđene visoke razine ovih zagađivala u područjima Vranskog jezera, grada Šibenika i Dubrovnika (lokacija Petka), dok je u zaljevu Mikulandra blizu Šibenika, Rijeci Dubrovačkoj, Brodanovu i Marini blizu Vruljice u Zadru, opažena značajno viša razina PCB-a. Iz tih razloga tijekom 2002. do 2005. godine vršena su mnogobrojna uzorkovanja i analiza ovih spojeva u zraku, zemljištu, sedimentima i organizmima zadarskog i dubrovačkog područja unutar projekta APOPSBAL koji je financirala Europska komisija. Rezultati ovih istraživanja prikazani su u ovome radu.

Ključne riječi
ekosustav; Hrvatska; krš; organohalogenirane otrovne tvari; poliklorirani bifenili; projekt APOPSBAL; sedimenti; trafostanice; vodeni organizmi

Hrčak ID: 4573

URI
https://hrcak.srce.hr/4573

[engleski]

Posjeta: 1.482 *