hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Religije i crkve pred izazovom globalizacije

Josip Šimić ; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Družbe Isusove, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (412 KB) str. 745-761 preuzimanja: 2.175* citiraj
APA 6th Edition
Šimić, J. (2009). Religije i crkve pred izazovom globalizacije. Filozofska istraživanja, 29 (4), 745-761. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/48497
MLA 8th Edition
Šimić, Josip. "Religije i crkve pred izazovom globalizacije." Filozofska istraživanja, vol. 29, br. 4, 2009, str. 745-761. https://hrcak.srce.hr/48497. Citirano 03.04.2020.
Chicago 17th Edition
Šimić, Josip. "Religije i crkve pred izazovom globalizacije." Filozofska istraživanja 29, br. 4 (2009): 745-761. https://hrcak.srce.hr/48497
Harvard
Šimić, J. (2009). 'Religije i crkve pred izazovom globalizacije', Filozofska istraživanja, 29(4), str. 745-761. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/48497 (Datum pristupa: 03.04.2020.)
Vancouver
Šimić J. Religije i crkve pred izazovom globalizacije. Filozofska istraživanja [Internet]. 2009 [pristupljeno 03.04.2020.];29(4):745-761. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/48497
IEEE
J. Šimić, "Religije i crkve pred izazovom globalizacije", Filozofska istraživanja, vol.29, br. 4, str. 745-761, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/48497. [Citirano: 03.04.2020.]

Sažetak
Procesi globalizacije događali su se mnogo puta u povijesti, daleko prije pojave riječi ‘globalizacija’ u drugoj polovici 20. st. Suvremena globalizacija podrazumijeva društvene, gospodarske i političke procese usmjerene na prelaženje državnih granica i stvaranje globalnog svjetskog poretka. No ona se ne smije svesti samo na to, budući da njeni procesi pogađaju sva područja ljudskog života i djelovanja: medije i komunikacije, gospodarstvo, politiku, pravo, kulturu, ekologiju, etiku, religije i crkve. Posljedice globalizacije jesu nova iskustva na društvenoj, političkoj i gospodarskoj razini – povezivanje i umrežavanje kroz procese internacionalizacije i transnacionalizacije, kroz skupove poput G7 (G8) i Međunarodnog gospodarskog foruma u Davosu, ali i brojni društveni lomovi i gospodarska recesija. Globalizacija potiče religije na približavanje, na jačanje suradnje i na zauzimanje zajedničkog stava. Religije to i čine kroz postojeće zajedničke institucije, poput Svjetskog parlamenta religija (1993.) i Svjetske konferencije religija za mir (1970.), tražeći nove oblike približavanja, dijaloga, solidarnosti, suživota, suradnje i ostvarenja etičkog konsenzusa, vodeći računa o zaštiti vlastitog identiteta u vremenu pluralizma i multikulturalnosti. Religije su svjesne da je etičko pitanje postalo pitanje planetarne odgovornosti koje zahtijeva globalnu etiku oko koje se trebaju složiti svi subjekti na svjetskoj razini, a u kojoj će čovjek biti aktivni subjekt. Kršćanske crkve uzimaju u obzir određene pozitivne zakonitosti procesa globalizacije tako da možemo govoriti o »kršćanskoj globalizaciji«. Kršćanstvo je od svojih početaka bilo usmjereno na određenu vrstu globalizacijskih procesa – daleko prije nego li se pojavio naziv ‘globalizacija’. Crkve su svjesne svoje zadaće zajednički braniti u vremenu globalizacije dostojanstvo svakog čovjeka, svake tradicije i kulture. One to čine preko brojnih postojećih međucrkvenih institucija na svjetskoj razini kao što su Ekumensko vijeće crkava (World Council of Churches, WCC), Ekumensko vijeće mladih u Europi (Ecumenical Youth Council in Europe, EYCE). Katolička Crkva je od početka bila globalna i iz te je perspektive kroz stoljeća misijski djelovala. Nakon II. vatikanskog sabora to će djelovanje pojačati osnivanjem Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana (1988.) koje je nastalo iz Tajništva za jedinstvo kršćana (1960.), zatim Svjetskog dana mladih i Caritasa internationalisa.

Ključne riječi
crkva/e; dijalog; etika; globalizacija; internacionalizacija; kultura/e; mondijalizacija; pluralizam; religija/e; transnacionalizacija

Hrčak ID: 48497

URI
https://hrcak.srce.hr/48497

[engleski]

Posjeta: 3.101 *