Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Filozofija i kulturni pluralizam u doba globalizacije

Mislav Kukoč


Puni tekst: hrvatski pdf 90 Kb

str. 13-22

preuzimanja: 996

citiraj


Sažetak

Iz samog pojma filozofije - koja kao "mudroljublje" označuje nikada do kraja ozbiljenu težnju za dohvaćanjem istine, a ne modrost i istinu samu - proizlazi njezino nužno prihvaćanje kulturnog, teorijskog i svjetonazornog pluralizma, kako bi se filozofskim dijalogom međusobno različitih orijentacija pristupilo nikad do kraja završenom konvergentnom traganju za istinom. No, suprotno etimologijskom značenju njezina pojma, teško bi se moglo kazati da povijest filozofije obilježuje tako značajnu dijalošku spremnost i toleranciju spram različitih misaonih orijentacija. Dapače, u određenom smislu, sama povijest filozofije ne predstavlja ništa drugo do sukcesivno negiranje i polemičko pobijanje prethodno uspostavljenih filozofskih pozicija.
U suvremenim uvjetima globalizacije, kada svijet postaje globalno selo, na čijoj se agori susreću ne samo zastupnici različitih misaonih i svjetonazornih orijentacija nego u prvom redu pronositelji različitih kulturnih i civilizacijskih tradicija i načina mišljenja, kulturni pluralizam iskazuje se kao conditio sine qua non ravnopravnog dijaloga i međusobnog uvažavanja sviju onih koji čine jedinstvenu globalnu zajednicu. No, kako se u ovom prilogu nastoji pokazati, pri pokušaju uspostave konsenzusa oko zajedničkih, to jest univerzalnih vrijednosti, često dolazi do nepremostivih poteškoća koje se mogu prevladati samo i isključivo trajnim priznavanjem kulturnih, svjetonazornih, filozofijskih, epistemologijskih različitosti, bez pretenzija na dohvaćanje i posjedovanje jedne i jedinstvene univerzalne apsolutne istine.

Ključne riječi

Hrčak ID:

4589

URI

https://hrcak.srce.hr/4589

Datum izdavanja:

3.4.2006.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.386 *