Filozofska istraživanja, Vol. 26 No. 1, 2006.
Izvorni znanstveni članak
Povijesni status Hegelove filozofije unutar Heideggerove zamisli destrukcije
Dragan Prole
Sažetak
U članku se najprije tematizira diskrepancija između oštre kritike fenomenologije Edmunda Husserla u Heideggerovim ranim freiburškim i marburškim godinama, s jedne strane, i afirmativnog spominjanja Husserlova imena u "Bitku i vremenu", s druge strane. Ovaj "okret" može se interpretirati na temelju tumačenja prema kojem Heidegger u svojem glavnom djelu nije ostao pri stavu o nedostatnosti fenomenologije, zato što mu je ona služila kao polazište za izlaganje vlastite filozofske pozicije. Nakon kritičkog razmatranja onih pozicija prema kojima je Heidegger kroz kritiku Husserla ciljao na ontološku kritiku spekulativnoga idealizma, autor propituje razloge odgađanja razračunavanja s Hegelom, koje je Heidegger iznio u svojem habilitacijskom spisu. Provedba ovog razračunavanja na temelju nacrta destrukcije povijesti ontologije od početka se nije trebala razvijati sistematski, budući da je prevladavanje sistematskog izlaganja povijesti filozofije i povijesti uopće bilo postavljeno u središte poželjnih učinaka destrukcije.
Ključne riječi
Martin Heidegger; Edmund Husserl; fenomenologija; G. W. F. Hegel; povijest filozofije, destrukcija
Hrčak ID:
4597
URI
Datum izdavanja:
3.4.2006.
Posjeta: 1.765 *