hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

KOLEBANJA LEKSIČKOGA NAGLASKA IMENICA I-VRSTE

Blaženka Martinović ; Sveučilište Jurja Dobrile u puli, Odjel za humanističke znanosti, Odsjek za kroatistiku

Puni tekst: hrvatski, pdf (414 KB) str. 51-78 preuzimanja: 1.530* citiraj
APA 6th Edition
Martinović, B. (2009). KOLEBANJA LEKSIČKOGA NAGLASKA IMENICA I-VRSTE. Croatica et Slavica Iadertina, 5 (5.), 51-78. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/49180
MLA 8th Edition
Martinović, Blaženka. "KOLEBANJA LEKSIČKOGA NAGLASKA IMENICA I-VRSTE." Croatica et Slavica Iadertina, vol. 5, br. 5., 2009, str. 51-78. https://hrcak.srce.hr/49180. Citirano 18.09.2020.
Chicago 17th Edition
Martinović, Blaženka. "KOLEBANJA LEKSIČKOGA NAGLASKA IMENICA I-VRSTE." Croatica et Slavica Iadertina 5, br. 5. (2009): 51-78. https://hrcak.srce.hr/49180
Harvard
Martinović, B. (2009). 'KOLEBANJA LEKSIČKOGA NAGLASKA IMENICA I-VRSTE', Croatica et Slavica Iadertina, 5(5.), str. 51-78. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/49180 (Datum pristupa: 18.09.2020.)
Vancouver
Martinović B. KOLEBANJA LEKSIČKOGA NAGLASKA IMENICA I-VRSTE. Croatica et Slavica Iadertina [Internet]. 2009 [pristupljeno 18.09.2020.];5(5.):51-78. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/49180
IEEE
B. Martinović, "KOLEBANJA LEKSIČKOGA NAGLASKA IMENICA I-VRSTE", Croatica et Slavica Iadertina, vol.5, br. 5., str. 51-78, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/49180. [Citirano: 18.09.2020.]

Sažetak
Imenice na -ōst najbrojnije su unutar i-vrste i svrstavamo ih u nepromjenljivi naglasni tip – onaj koji ima stalan naglasak i podudara se s naglaskom pridjeva od kojih su gotovo sve tvorene. Zanaglasna dužina u sufiksu ostvaruje se u nominativu (i akuzativu) jednine i naglasno je predvidljiva pa se ne smatra tipološkom značajkom, s time da se u govoru sve više gubi. Naglasna su kolebanja česta u trosložnih i četverosložnih imenica na -ōst, i to između čelnoga
naglaska ili dugouzlaznoga pred sufiksom (nȁı̄vnōst − naı́vnōst, pòbōžnōst − pobóžnōst, ıs̏ cr̄pnōst − iscŕpnōst). U jezičnoj se uporabi uočava tendencija pomicanja naglaska prema početku riječi pa se stoga u ovome radu utvrđuju razlozi metatonije i utjecaj jezične uporabe na suvremene priručnike hrvatskoga
jezika. S druge pak strane normativni priručnici hrvatskoga jezika još uvijek bilježe dvostruki paradigmatski naglasak (naglasak L jd., GDLI mn.) tih imenica (npr. L jd. u žȁlosti – u žalòsti, G mn. žȁlostı̄ – žalòstı̄, DLI mn. žȁlostima - žalòstima) te se istražuje živi li što od tih preinaka u govoru, jer je u jezičnoj
uporabi snažna tendencija pojednostavnjivanja dokidanjem naglasnih preinaka u paradigmi. Otuda je cilj ovoga rada bio istražiti koliki je opseg kolebanja u naglasku imenica i-vrste u normativnim priručnicima, a koliki je u uporabi te utvrditi normativni status dvostrukih naglasnih likova.

Ključne riječi
dubleta, i-vrsta; leksički naglasak; nepromjenljivi naglasni tip; standardno naglašivanje; sufiks -ōst

Hrčak ID: 49180

URI
https://hrcak.srce.hr/49180

[engleski]

Posjeta: 1.951 *