Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

KOLEBANJA LEKSIČKOGA NAGLASKA IMENICA I-VRSTE

Blaženka Martinović ; Sveučilište Jurja Dobrile u puli, Odjel za humanističke znanosti, Odsjek za kroatistiku


Puni tekst: hrvatski pdf 414 Kb

str. 51-78

preuzimanja: 2.454

citiraj


Sažetak

Imenice na -ōst najbrojnije su unutar i-vrste i svrstavamo ih u nepromjenljivi naglasni tip – onaj koji ima stalan naglasak i podudara se s naglaskom pridjeva od kojih su gotovo sve tvorene. Zanaglasna dužina u sufiksu ostvaruje se u nominativu (i akuzativu) jednine i naglasno je predvidljiva pa se ne smatra tipološkom značajkom, s time da se u govoru sve više gubi. Naglasna su kolebanja česta u trosložnih i četverosložnih imenica na -ōst, i to između čelnoga
naglaska ili dugouzlaznoga pred sufiksom (nȁı̄vnōst − naı́vnōst, pòbōžnōst − pobóžnōst, ıs̏ cr̄pnōst − iscŕpnōst). U jezičnoj se uporabi uočava tendencija pomicanja naglaska prema početku riječi pa se stoga u ovome radu utvrđuju razlozi metatonije i utjecaj jezične uporabe na suvremene priručnike hrvatskoga
jezika. S druge pak strane normativni priručnici hrvatskoga jezika još uvijek bilježe dvostruki paradigmatski naglasak (naglasak L jd., GDLI mn.) tih imenica (npr. L jd. u žȁlosti – u žalòsti, G mn. žȁlostı̄ – žalòstı̄, DLI mn. žȁlostima - žalòstima) te se istražuje živi li što od tih preinaka u govoru, jer je u jezičnoj
uporabi snažna tendencija pojednostavnjivanja dokidanjem naglasnih preinaka u paradigmi. Otuda je cilj ovoga rada bio istražiti koliki je opseg kolebanja u naglasku imenica i-vrste u normativnim priručnicima, a koliki je u uporabi te utvrditi normativni status dvostrukih naglasnih likova.

Ključne riječi

dubleta, i-vrsta; leksički naglasak; nepromjenljivi naglasni tip; standardno naglašivanje; sufiks -ōst

Hrčak ID:

49180

URI

https://hrcak.srce.hr/49180

Datum izdavanja:

5.3.2010.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.311 *