Izvorni znanstveni članak
UČINAK NAČINA HRANJENJA I VRSTE HRANE NA RAST PODLANICE (SPARUS AURATA L.) TIJEKOM ZIMSKO–PROLJETNOG RAZDOBLJA I MOGUĆI UTJECAJ NA POJAVU SINDROMA ZIMSKE BOLESTI
L. Bavčević
S. Petrović
M. Crnica
E. Corazzin
Sažetak
Utjecaj različitih načina hranjenja i vrste hrane, te pojava sindroma »zimske bolesti« (winter disease) u podlanice (Sparus aurata L.) praćeni su u tijeku zimsko–proljetnog razdoblja. Riba je hranjena s ekstrudiranim peletom (48,9% proteini, 14,2% masti, grupa A) ili komprimiranim peletom (53,5% proteini, 10,3% masti, grupa B) od o‘ujka do lipnja. Dvije grupe (A1 i B1) bile su podvrgnute gladovanju u tijeku dva mjeseca (od sredine o‘ujka do sredine svibnja), a nakon tog razdoblja ponovno su hranjene do kraja pokusa. Dobitak na težini riba iz grupe A i A1 iznosio je 6%, odnosno 5%. Za grupu B utvrđen je statistički neznačajan (p<0,05) prirast od 1% u razdoblju od ožujka do lipnja. U istom periodu u riba iz grupe B1 zabilježen je znatan (p<0,05) pad te‘ine od 16,2%. Za istu je grupu utvrđen i najmanji indeks kondicije od 1,38 i hepatosomatski indeks od 1,28 na kraju dvomjesečnog gladovanja. Relativna količina većine aminokiselina određena u cijeloj ribi kod svih grupa pokazivala je zanemarive varijacije tijekom istraživanja. Pad ukupnog sadržaja aminokiselina zabilježen je u grupi B i B1. Manje smanjenje relativne količine zasićenih i mononezasićenih masnih kiselina utvrđeno je za sve grupe riba u svibnju u usporedbi s o‘ujkom, dok je u istom razdoblju izmjeren porast relativne količine polinezasićenih masnih kiselina. Gladovanje nije imalo utjecaja na promjene relativnog sastava masnih kiselina u podlanice tijekom studije. Ukupni mortalitet uzrokovan sindromom »zimske bolesti« u riba iz grupa A i B iznosio je 4,2%, odnosno 6,3%. Mortalitet riba u grupi A1 bio je 0,9%, a u grupi B1 1%.
Ključne riječi
aminokiseline; masne kiseline; rast; podlanica (Sparus aurata L.); gladovanje; sindrom zimske bolesti
Hrčak ID:
4666
URI
Datum izdavanja:
30.3.2006.
Posjeta: 2.158 *