hrcak mascot   Srce   HID

Ostalo

Terenski pregled područja Batine

Zvonko Bojčić ; Arheološki muzej Osijek, Osijek, Hrvatska
Marko Dizdar ; Institut za arheologiju, Zagreb, Hrvatska
Tomislav Hršak   ORCID icon orcid.org/0000-0002-5586-6501 ; Arheološki muzej Osijek, Osijek, Hrvatska
Tino Leleković   ORCID icon orcid.org/0000-0001-6983-8854 ; Odsjek za arheologiju, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 125-129 preuzimanja: 477* citiraj
APA 6th Edition
Bojčić, Z., Dizdar, M., Hršak, T. i Leleković, T. (2009). Terenski pregled područja Batine. Annales Instituti Archaeologici, V (1), 125-129. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/50455
MLA 8th Edition
Bojčić, Zvonko, et al. "Terenski pregled područja Batine." Annales Instituti Archaeologici, vol. V, br. 1, 2009, str. 125-129. https://hrcak.srce.hr/50455. Citirano 08.07.2020.
Chicago 17th Edition
Bojčić, Zvonko, Marko Dizdar, Tomislav Hršak i Tino Leleković. "Terenski pregled područja Batine." Annales Instituti Archaeologici V, br. 1 (2009): 125-129. https://hrcak.srce.hr/50455
Harvard
Bojčić, Z., et al. (2009). 'Terenski pregled područja Batine', Annales Instituti Archaeologici, V(1), str. 125-129. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/50455 (Datum pristupa: 08.07.2020.)
Vancouver
Bojčić Z, Dizdar M, Hršak T, Leleković T. Terenski pregled područja Batine. Annales Instituti Archaeologici [Internet]. 2009 [pristupljeno 08.07.2020.];V(1):125-129. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/50455
IEEE
Z. Bojčić, M. Dizdar, T. Hršak i T. Leleković, "Terenski pregled područja Batine", Annales Instituti Archaeologici, vol.V, br. 1, str. 125-129, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/50455. [Citirano: 08.07.2020.]
Puni tekst: engleski, pdf (2 MB) str. 129-129 preuzimanja: 440* citiraj
APA 6th Edition
Bojčić, Z., Dizdar, M., Hršak, T. i Leleković, T. (2009). Field Survey of the Batina Area. Annales Instituti Archaeologici, V (1), 129-129. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/50455
MLA 8th Edition
Bojčić, Zvonko, et al. "Field Survey of the Batina Area." Annales Instituti Archaeologici, vol. V, br. 1, 2009, str. 129-129. https://hrcak.srce.hr/50455. Citirano 08.07.2020.
Chicago 17th Edition
Bojčić, Zvonko, Marko Dizdar, Tomislav Hršak i Tino Leleković. "Field Survey of the Batina Area." Annales Instituti Archaeologici V, br. 1 (2009): 129-129. https://hrcak.srce.hr/50455
Harvard
Bojčić, Z., et al. (2009). 'Field Survey of the Batina Area', Annales Instituti Archaeologici, V(1), str. 129-129. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/50455 (Datum pristupa: 08.07.2020.)
Vancouver
Bojčić Z, Dizdar M, Hršak T, Leleković T. Field Survey of the Batina Area. Annales Instituti Archaeologici [Internet]. 2009 [pristupljeno 08.07.2020.];V(1):129-129. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/50455
IEEE
Z. Bojčić, M. Dizdar, T. Hršak i T. Leleković, "Field Survey of the Batina Area", Annales Instituti Archaeologici, vol.V, br. 1, str. 129-129, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/50455. [Citirano: 08.07.2020.]

Sažetak
Radi evidentiranja novih, dosad nepoznatih, arheoloških nalazišta kao i dokumentiranja stanja otprije poznatih, započelo se s projektom terenskog pregleda istočnog dijela Baranje, smještenog uz Dunav. U prvoj fazi istraživanja terenski pregled usmjeren je na područje između Batine i Zmajevca, u kojem je dokumentirano 9 arheoloških lokaliteta, od kojih je dosad nepoznato bilo 6. Dokumentirana brojnost arheoloških nalazišta nikako ne iznenađuje s obzirom na istaknuti položaj krajnjeg sjeveroistočnog dijela Banskog brda koji se izdiže iznad Dunava, s izvrsnom vizualnom komunikacijom prema zapadu i Transdanubiji sve do Pečuha, na istok u Bačku te prema jugu sve do istočne Slavonije. Rubom visoke desne dunavske obale prolazila je važna europska komunikacija kojom su strujali tisućljetni kulturni utjecaji koji su povezivali sjever i jug, istok i zapad Karpatske kotline. Na istom se mjestu nalazila i granica Rimskog Carstva, obilježena još i danas u krajoliku jasno vidljivim utvrdama u Batini i Zmajevcu. U prapovijesti su na ovom prostoru zabilježena neka od najstarijih arheoloških nalazišta koja pripadaju starčevačkoj i sopotskoj kulturi, dok su se u brončanom i željeznom dobu ovdje doticale kulturne grupe različitog porijekla, što je vrhunac dosegnulo u starijem željeznom dobu, kada Baranja s Batinom kao istaknutim južnopanonskim središtem, postaje stjecište intenzivnih transeuropskih kontakata. Ta se važnost zadržala tijekom mlađeg željeznog doba, o čemu svjedoči izniman nalaz ranolatenskog ratničkog groba s položaja Zmajevac-Grovišće sa željeznom kacigom s pojačanom kalotom. U vrijeme rimske dominacije tu su, na početku 1. st., podignute utvrde uz koje su se razvila i civilna naselja, posvjedočena brojim grobovima iz 4. st. U ranom srednjem vijeku na iste položaje smještaju se germanske postrojbe koje smjenjuju avarske, a one se zadržavaju sve do osvajanja Karla Velikog. Zbog kvalitetnih obradivih površina te povoljnog komunikacijskog položaja, najgušća naseljenost dokumentirana je tijekom kasnog srednjeg vijeka s brojnim, dobro povezanim naseljima.

Ključne riječi
terenski pregled; Batina; Baranja; prapovijest; antika; limes; srednji vijek; naselja; groblja

Hrčak ID: 50455

URI
https://hrcak.srce.hr/50455

[engleski]

Posjeta: 1.461 *