hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Prilog genealogiji Hegelova poimanja građanskog društva (Članak o prirodnom pravu, 1802)

Domagoj Vujeva ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (123 KB) str. 157-173 preuzimanja: 587* citiraj
APA 6th Edition
Vujeva, D. (2009). Prilog genealogiji Hegelova poimanja građanskog društva (Članak o prirodnom pravu, 1802). Politička misao, 46 (3), 157-173. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/50942
MLA 8th Edition
Vujeva, Domagoj. "Prilog genealogiji Hegelova poimanja građanskog društva (Članak o prirodnom pravu, 1802)." Politička misao, vol. 46, br. 3, 2009, str. 157-173. https://hrcak.srce.hr/50942. Citirano 07.12.2019.
Chicago 17th Edition
Vujeva, Domagoj. "Prilog genealogiji Hegelova poimanja građanskog društva (Članak o prirodnom pravu, 1802)." Politička misao 46, br. 3 (2009): 157-173. https://hrcak.srce.hr/50942
Harvard
Vujeva, D. (2009). 'Prilog genealogiji Hegelova poimanja građanskog društva (Članak o prirodnom pravu, 1802)', Politička misao, 46(3), str. 157-173. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/50942 (Datum pristupa: 07.12.2019.)
Vancouver
Vujeva D. Prilog genealogiji Hegelova poimanja građanskog društva (Članak o prirodnom pravu, 1802). Politička misao [Internet]. 2009 [pristupljeno 07.12.2019.];46(3):157-173. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/50942
IEEE
D. Vujeva, "Prilog genealogiji Hegelova poimanja građanskog društva (Članak o prirodnom pravu, 1802)", Politička misao, vol.46, br. 3, str. 157-173, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/50942. [Citirano: 07.12.2019.]

Sažetak
U radu se polazi od Hegelova zrelog shvaćanja građanskog društva kao rodnog
mjesta modernog značenja tog pojma. Budući da je to shvaćanje posljedica u
prvom redu Hegelova suočavanja s političkom ekonomijom, autor problematizira
Hegelov prvi pokušaj inkorporacije modernih ekonomskih tema u običajnosnu
cjelinu u Članku o prirodnom pravu iz 1802. Pokazuje se da je osnovni
paradoks prve varijante Hegelove znanosti o državi njegovo nastojanje da obnovi
klasični prirodnopravni okvir u uvjetima modernog ekonomskog i političkog
života. Zbog toga Hegel ne vidi u punoj mjeri emancipacijski potencijal
niti specifično moderan karakter sistema ekonomske i privatnopravne međuovisnosti
pojedinaca, pa ih, s jedne strane, tumači kao posljedicu raspada antičke
običajnosti, dok, s druge, njegove članove u konstrukciji običajnosnog
totaliteta dodjeljuje staležu neslobodnih. Upravo zbog objašnjenja povijesnog
ishodišta tih sistema i načina njihove inkorporacije u običajnosni totalitet Članak
o prirodnom pravu, zaključuje autor, ne može se smatrati mjestom Hegelove
konačne formulacije teorije građanskog društva.

Ključne riječi
Hegel; građansko društvo; prirodno pravo; običajnost; politička ekonomija

Hrčak ID: 50942

URI
https://hrcak.srce.hr/50942

[engleski]

Posjeta: 965 *